SARAJEVO - Članice udruženja "Srebreničke majke" i "Žene Srebrenice" ogorčene su zbog puštanja na slobodu haškog osuđenika Momčila Krajišnika i organizovanja njegovog "svečanog dočeka", koji će biti upriličen večeras na Palama.
"Nakon svega što se desilo na prostorima BiH, gledajući sa strane žrtava, to je nagrada za zločince, a kazna za žrtve. Ratni zločinci su naređivali, direktno i indirektno izvršavali i podsticali i etničko čišćenje, klanje, ubijanje i masovno silovanje. To je žalost šta se dešava", kazala je Feni predsjednica Udruženja "Srebreničke majke" Hatidža Mehmedović.
Ističe da su porodice ogorčene i još traže svoje najmilije po masovnim jamama, "a ratni zločinci, oni koji su klali i ubijali, protjerivali, oni su nagrađeni i to nekom minimalnom kaznom i onda ih puštaju na slobodu".
"Njih puštaju na slobodu da šire i dalje mržnju i to treba da zabrinjava čitav svijet, a ne samo nas porodice koje smo gubitnici, jer to šalje jako lošu poruku za mlade i za budućnost", navela je Mehmedovićeva.
Predsjednica Udruženja "Žene Srebrenice" Hajra Ćatić je istakla da su žrtve ogorčene zbog toga što ratni zločinci izlaze na slobodu i nakon odslužene dvije trećine kazne zatvora.
"Vidite šta radi Haški tribunal. Zločinci pola kazne odsluže, a pola im se prašta. Zaista smo ogorčeni. I možda nam se sutra opet vrati ovo što je bilo 1992-1995. Ogorčene su žrtve čiji su članovi porodica ubijeni i u Srebrenici i u BiH", kazala je Ćatićeva.
Predsjednik Saveza logoraša Bosne i Hercegovine Jasmin Mešković kazao je Feni da ovaj savez "pozdravlja ako čovjek odleži svoju kaznu po presudi, pa onda izađe, međutim, nikako ne podržava način na koji se to radi, spektakularni doček i okupljanje koje se najavljuje u čast dočeka Momčila Krajišnika".
"Ako se to iskoristi u svrhu da se kaže da djela i projekt koji je radio nisu dobra, onda je to u redu, a ako se doček organizuje u smislu i cilju veličanja djela za koji je osuđen onda šalje jasnu poruku da je teško uspostaviti zajednički suživot i toleranciju u BiH", smatra Mešković.
Ističe da "nam je danas ipak najviše potreban zajednički suživot, tolerancija i međusobno uvažavanje".
"Mi u Savezu logoraša već 18 godina se borimo da dokažemo da je u BiH izvršen zločin, genocid, da je veliki broj ljudi prošao kroz logore. Nažalost, logoraši koji su doživjeli najveće torture nemaju zakon kojima će regulisati svoja prava, a Krajišnik je i po tom pitanju odgovarao i izlazi iz zatvora", naveo je Mešković.