BiH

Meliha Alić: Broj učenika se smanjuje

Meliha Alić: Broj učenika se smanjuje
Meliha Alić: Broj učenika se smanjuje
Selma Velić

Nastavu u osnovnim i srednjim školama u FBiH u školskoj 2008/2009. godini pohađaće oko 320.000 učenika, što je za pet odsto manje u odnosu na prethodne godine.

Istakla je ovo Meliha Alić, ministrica nauke i obrazovanja FBiH, u intervjuu za "Nezavisne" povodom početka nove školske godine. Upozorila je kako ni ove godine devetogodišnje osnovno obrazovanje neće biti uvedeno u Srednjobosanskom i Zapadnohercegovačkom kantonu jer nisu stvoreni adekvatni uslovi za njegovu provedbu. Navodi da u FBiH još ima škola koje nose sporne nazive i simobole, te da ovaj problem ne može biti riješen bez aktivnijeg angažmana kantonalnih ministarstava.

NN: Danas počinje nova školska godina. Koliko će učenika u FBiH u osnovnim i srednjim školama sjesti u školske klupe i da li je broj djece manji u odnosu na prethodne godine?

ALIĆ: S obzirom na činjenicu da je upravo ovih dana završen drugi upisni rok u školama na području FBiH, kao i popravni ispiti, nezahvalno je u ovom momentu davati precizne podatke o broju osnovaca i srednjoškolaca. Prema nepotpunim podacima, osnovne i srednje škole u FBiH u novoj školskoj godini pohađat će oko 320.000 učenika: oko 220.000 osnovaca i 100.000 srednjoškolaca. Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, broj učenika posljednjih godina se smanjuje u prosjeku do pet odsto. Razlog leži u činjenici da je značajan pad nataliteta u godinama kada je ta generacija rođena, kao i velikim migracijama stanovništva i odlaskom ljudi u inostranstvo.

NN: Ova godina je krajnji rok za uvođenje devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja u svim školama u FBiH. Hoće li on biti ispoštovan?

ALIĆ: U sedam kantona uvedeno je devetogodišnje osnovno obrazovanje. U SBK i ZHK, prema informacijama koje su resorni ministri iznijeli na posljednjoj sjednici Koordinacije ministara FBiH, ni u predstojećoj školskoj godini neće biti uvedeno devetogodišnje osnovno obrazovanje. Ovi kantoni smatraju da nisu stečene materijalne pretpostavke kako bi mogli otpočeti sa devetogodišnjom osnovnom školom.

U Hercegovačko-neretvanskom kantonu, u školama koje realizuju program na bosanskom jeziku, već je ranije uvedeno devetogodišnje obrazovanje. Prema informacijama resornog kantonalnog ministarstva, ove školske godine devetogodišnje obrazovanje trebalo bi početi i u svim školama koje realizuju program na hrvatskom jeziku.

NN: U FBiH i dalje postoje "dvije škole pod jednim krovom". Kako ovaj problem može biti riješen?

ALIĆ: Trenutno u FBiH postoje 34 škole koje su evidentirane kao "dvije škole pod istim krovom". Ovo je značajan pomak u odnosu na 2007. godinu, u kojoj su bile registrovane 52 škole ovog tipa. Nalaze se SBK i HNK. Napredak je u Zeničko-dobojskom kantonu, u kojem je došlo do administrativno-pravnog objedinjavanja ovih škola. U saradnji sa općinskim i kantonalnim vlastima i Ministarstvom civilnih poslova BiH aktivno rješavamo ovaj problem. Konferencija ministara obrazovanja u BiH, koja je nedavno uspostavljena na državnom nivou, razmatrala je problem postojanja "dvije škole pod istim krovom" i zatražila od kantonalnih ministarstava u kojima je ova pojava evidentirana i OSCE-a da dostave izvještaje o trenutnom stanju kako bismo na narednom sastanku Konferencije 9. septembra razmatrali ovu problematiku.

NN: Jedan od gorućih problema u BiH, kada je riječ o obrazovanju, su škole sa spornim nazivima i simbolima? Koliko ovakvih škola još ima u FBiH?

ALIĆ: Činjenica je da proces izmjene neprimjerenih naziva i simbola u školama još nije okončan. U odnosu na posljednji izvještaj, uočen je napredak u provedbi kriterija u kantonima, ali je uočeno također da ima usporavanja procedura izmjena naziva škola u nekim dijelovima BiH. Iako je Radna grupa uradila Nacrt pravilnika o kriterijima za nazive škola i školske simbole i organizovanje školskih manifestacija, koji je dostavljen svim kantonalnim ministarstvima, neka od njih su donijela vlastite pravilnike, ali ih ne primjenjuju u cjelosti, dok pojedina kantonalna ministarstva još nisu usvojila svoje pravilnike. Tek usvajanjem i potpunom primjenom vlastitih kantonalnih pravilnika možemo očekivati da će ovaj problem biti riješen.

Najčitanije