Poskupljenje hljeba samo je uvertira u novi skok cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, tvrdi Mesud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu interesa potrošača iz Sarajeva.
Lakota uskoro očekuje poskupljenje mesa i mlijeka, kao i mesnih i mliječnih prerađevina. Ističe da vlasti u BiH nisu ništa preduzele da zaštite najugroženije kategorije stanovništva.
Lakota kaže da na tržištu BiH vladaju lobiji, te da inspekcijski organi malo rade da zaštite potrošače od nekvalitetne hrane, ali i paušalnih naplaćivanja usluga zbog čega stradaju kućni budžeti građana BiH.
NN: Kako će se odraziti najnovija poskupljenja hljeba na potrošače?
LAKOTA: Najugroženije kategorije su penzioneri, nezaposleni i invalidi, a takvih je između 60 i 70 odsto. Oni će najviše osjetiti povećanje cijena hljeba i proizvoda od brašna, a ovih dana se najavljuju i poskupljena mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih proizvoda. Već se kalkuliše sa nekim povećanjem od 10 do 15 odsto. Mesoprerađivači već rade nešto na tom planu. U Hrvatskoj je saopšteno da je dosta stoke uginulo radi suše i taj manji prinos se odražava na cijenu.
NN: Da li je realno ovo povećanje cijena?
LAKOTA: Razlozi za ovakvo stanje su u prvom redu sušna godina, a drugo slab ili nikakav podsticaj domaće proizvodnje. Takođe tu je i poguban uticaj poreza na dodatnu vrijednost (PDV), kao i uticaj lobija i multinacionalnih kompanija za proizvodnju hrane, te povećanje ulaznih komponenti sirovina, transporta, ambalaže. Da će biti sušna godina znalo se još u aprilu i maju. Nažalost, ništa se nije preduzelo da se stvore neke robne rezerve ili bilo šta drugo što bi spriječilo poguban uticaj na građane. Katastrofalno je što ništa nije urađeno na socijalnim programima. Ne treba zaboraviti da sve zemlje EU i zemlje u okruženju imaju dobre socijalne programe koji omogućavaju da poskupljenje ne utiče na najugroženije kategorije.
NN: Mislite li da se od viška prihoda od PDV-a može intervenisati u ovakvoj situaciji?
LAKOTA: Za sada ne znamo gdje je taj novac, imamo nekih saznanja da se entiteti ne slažu oko podjele tih sredstava. Informacije vezane za sudbinu tog novca su nepotpune i neodređene. Govori se da je novac raspoređen za neke socijalne programe, penzionere, invalide, ali sve su to samo riječi. Nemam ništa zvanično s čim bih izašao u javnost kada je u pitanju utrošak novca prikupljenog od PDV-a.
NN: Na šta se najčešće žale potrošači koji se obraćaju vašem udruženju?
LAKOTA: U zadnje vrijeme najviše je žalbi na komunalne usluge. Građani su nezadovoljni što moraju da plaćaju ono što nisu potrošili. Znate da se grijanje paušalno obračunava na osnovu metra kvadratnog prostora stanovanja, a isti je slučaj i sa odvozom smeća. Sa ovakvim sistemom ne možemo ući u EU. Sve usluge se moraju izmjeriti i na osnovu toga platiti. Ne može se ništa plaćati paušalno. Ako nekome naplatite ono što nije potrošio, onda je to pljačka.
NN: Kako se taj problem može riješiti?
LAKOTA: Vrlo jednostavno. Za grijanje postoje kalorimetrom je veoma lako izmjeriti koliko je proizvođač isporučio toplotne energije. Isti je slučaj i kod vode, a ti aparati koštaju između 200 i 300 KM. I u Evropi je uvođenje mjernih instrumenata. Građani se takođe žale i na kvalitet hrane. Roba kojoj ističe rok daje se na akcijsku prodaju, a i datumi se jednostavno prepravljaju. Nadzor nad tržištem je vrlo loš i sadašnja organizacija inspekcije ne može da zadovolji. Iako oni zaista rade svoj posao, mora se izvršiti određena transformacija da inspekcija bude potpuno samostalna.
NN: Kako se sprovodi Zakon o zaštiti potrošača BiH?
LAKOTA: Veoma loše. Iz zakona je 2004. godine izbačen član koji je propisivao garantni rok od godinu na tehničke proizvode. Sada nemamo zakonsku garanciju osim one koju daje proizvođač. Takođe, zakon propisuje da se sva propratna dokumentacija proizvoda mora prevesti. Nerijetko zbog nepoštovanja ove odredbe kupac nestručnom upotrebom pokvari proizvod, jer nije mogao pročitati uputsvo. Veliki problem predstavlja zaokruživanje cijena, jer su one nerijetko izračunate u feninzima koji nisu u upotrebi. Zato se dešavaju ogromne pljačke. Vjerovali ili ne, izračunali smo da veliki trgovački sistemi uberu oko 20.000 ili 30.000 KM na osnovu zaokruženja. A ne bi bilo uopšte teško da resorna ministarstva donesu odluku da cijene moraju biti formirane isključivo u valuti koja postoji.