Metju Rajkroft, ambasador Velike Britanije u BiH, ubijeđen je da bi se do kraja mjeseca mogao postići sporazum o reformi policije, uprkos radikalno različitim pogledima srpskih i bošnjačkih lidera. Lajčakov plan, tvrdi, dobar je za sve za RS jer je fleksibilan, a za FBiH što ispunjava tri zacrtana evropska principa.
To se, kaže, ne može reći za zakonski nacrt, koji predlaže RS. Iako vjeruje da se BH izlaže izolaciji, u slučaju neuspjeha, Rajkroft ne otkriva koju kartu igra međunarodna zajednica. Konačan sud će, kaže, biti donesen nakon što istekne i posljednji dan septembra.
NN: Je li Vas predsjednik Milan Jelić, možda, iznenadio svojim stavom da Lajčakov plan ima dosta dodirnih tačaka sa zakonom o policiji, koji predlaže RS?
RAJKROFT: Zadovoljan sam zbog toga što sam od njega čuo da je Lajčakov prijedlog dobra osnova za pregovore. Nadam se da će sastanak stranačkih stručnjaka dovesti do nekakvog rezultata i da će do kraja mjeseca biti postignut sporazum. Ako se to učini mi ćemo, zajedno sa EU, procijeniti da li to ispunjava tri evropska principa. Ipak, velika je razlika između Lajčakovog i prijedloga RS. Lajčakov ispunjava tri principa, a ovaj iz RS ne.
NN: Kome više odgovara Lajčakov plan - Srbima ili Bošnjacima?
RAJKROFT: S obzirom na to da ispunjava sva tri evropska principa, onda je dobar za sve. S jedne strane, za RS je dobro što taj prijedlog ne traži specifičnu interpretaciju tri principa, dok je za FBiH dobro što taj prijedlog ispunjava tri principa.
NN: Koliko je međunarodna zajednica spremna da odstupi u odnosu na Lajčakov prijedlog, odnosno u kojoj mjeri bi on mogao biti izmijenjen?
RAJKROFT: Mi ćemo prihvatiti svaki dogovor koji ispunjava tri principa. Lajčakov prijedlog daje dovoljno prostora da lideri i dalje rade na prijedlogu, kako bi nakon konsultacija sa Lajčakom, nastojali obezbijediti podršku za takav koncept.
NN: Za Bošnjake je neprihvatljiv, jer ostaje policija RS, dok vlasti u Banjaluci kažu da je i za njih neprihvatljiv, pošto bi policija RS bila pod kontrolom Sarajeva. Kako je uopšte moguće pomiriti ove stavove?
RAJKROFT: Na način da se vidi šta je uloženo u ovo. Lajčak je jasno rekao ili integracija ili izolacija.
NN: Šta `izolacija` konkretno znači?
RAJKROFT: Na to ne mogu odgovoriti, jer još nije kraj septembra. Nadam se, a i planiram, da bi septembar mogao biti uspješan. Lajčak je već objasnio da je septembar postavljen kao rok kad se obavlja revizija do sada učinjenog na približavanju EU.
NN: Imaju li lideri razloga da se boje osvete međunarodne zajednice, ukoliko se u septembru postigne dogovor?
RAJKROFT: Osveta je pogrešna riječ jer to implicira da mi hoćemo nešto što oni neće. Većina građana ove zemlje želi integraciju u EU. Politički lideri su odgovorni da otklone sve prepreke, koje stoje na tom putu.
NN: Koga ćete držati odgovornim, ako sporazuma, ipak, ne bude? Na koji način bi se ta odgovornost mogla manifestovati?
RAJKROFT: Vrlo važno je to prosuditi, jer će mnogo važnog proizići iz te prosudbe. Ipak, taj sud se sada ne može donijeti, već moramo čekati do kraja ovog mjeseca.
NN: Po kojem pravnom osnovu međunarodna zajednica može preduzeti mjere prema bh. liderima, ako je jasno da reforma policije ne spada u dejtonska, već evropska pitanja?
RAJKROFT: Riječ je o dva različita, ali i komplementarna cilja. Jedan se odnosi na provođenje Dejtona, a drugi na približavanje EU. Reforma policije jeste u ovoj drugoj kategoriji, ali nema konflikta između ta dva pitanja. Ponekad u Banjaluci misle da EU traži da se ukine Republika Srpska. Ali to, jednostavno, nije slučaj.
Instrumenti koji su se koristili kod provođenja Dejtona i reformi su različiti. U prvom konceptu, tu je visoki predstavnik sa bonskim ovlaštenjima sa svim tim, nazadnim instrumentima. Ali, kad je riječ o drugom cilju - približavanju EU, svi instrumenti koji se koriste su napredni.
NN: Pod pretpostavkom da se Vaša nadanja ispune i dogovor bude ostvaren, može li se odmah nakon toga očekivati start razgovora o reformi Ustava ili će se s tim, s obzirom na mučno iskustvo sa reformom policije, ipak sačekati neko vrijeme?
RAJKROFT: Reforma policije bi, u slučaju uspjeha, stvorila povoljnu političku klimu i bh. lideri bi to mogli za iskoriste.
NN: Hoće li međunarodna zajednica insistirati da se razgovori odmah otvore?
RAJKROFT: Insistiranje je pogrešna riječ, jer je ustav nešto što je, da tako kažem, u posjedu neke zemlje. Mi možemo pomoći, ali inicijativa mora poteći od ključnih političkih aktera.
NN: Prilikom sastanka sa predsjednikom Jelićem, kazali ste - nema trećeg entiteta, nema ukidanja RS i nema odvajanja RS, što je dosta čvrst okvir za ustavne pregovore. Kako, u tom smislu, gledate na predloženi model federalizacije, koji promoviše Dodik?
RAJKROFT: Otvoreni smo za sve ponude koje će se razmatrati prilikom razgovora o ustavnim promjenama. Ako bi se većina političkih lidera dogovorila o određenom konceptu uređenja zemlje, pa makar to bio i federalni, ne bi imali ništa protiv toga, pod uslovom da se razjasni šta to uopšte znači. Ali, ako se ostane pri ekstremnim stavovima, jasno je da nikada neće doći do dvotrećinske većine u parlamentu, koliko je potrebno za promjenu Ustava. Naravno, mi to ne bi podržali jer bi u pitanje došla i naša investicija u ovu zemlju. Moguće je pronaći federalne modele koji bi mogli da nađu širu podršku unutar BiH. Ali, to zavisi od detalja, odnosno od toga šta taj koncept federalizacije konkretno znači i da li na kraju postoji većinska podrška za to.
NN: Posljednjih dana problematizovan je i Sporazum o specijalnim vezama između RS i Srbije. Pratite li šta se dešava i da li je sve što je do sada učinjeno na tome - prije svega približavanje dvije elektroprivrede - u skladu sa Ustavom BiH?
RAJKROFT: Pažljivo pratimo ovo pitanje. Svjesni smo, naravno, da Ustav dozvoljava entitetima da održavaju specijalne veze sa susjednim zemljama. A, jako je važno da svi naknadni aneksi i dogovori budu u skladu sa Ustavom. Za međunarodnu zajednicu to je najvažnije.
NN: A da li je Ustav poštovan kod svih koraka koji su uslijedili na konkretizaciji sporazuma?
RAJKROFT: Jeste. Kod onog što sam vidio do sada.
Ne krećemo se naprijed
NN: Kad se stvari gledaju iz Vaše perspektive, slažete li se sa skepticima koji tvrde da je zemlja u najgoroj situaciji u posljednjih nekoliko godina?
RAJKROFT: Sve zavisi od toga koji period se poredi. Evo, naš novi - stari šef Kancelarije u Banjaluci, koji je odavde otišao 2002. godine, vjeruje da su se stvari promijenile nabolje. Međutim, ako ja poredim prije i poslije u ove dvije godine, koliko sam ovdje, mislim da je situacija gora nego ranije - ništa se ne kreće naprijed i čak u mnogim stvarima idemo unazad. Zbog toga ćemo mi, kao međunarodna zajednica, nakon septembra morati ponovo razmotriti pristup ovoj zemlji.
`Nismo mi, a za druge ne znam`
NN: Kako komentarišete tvrdnje Florens Artman, bivšeg portparola Haškog tužilaštva, o navodnoj zavjeri velesila na nehapšenju Radovana Karadžića, a koju prati ćutnja Tribunala?
RAJKROFT: Ne mogu govoriti u ime drugih prozvanih zemalja, niti u ime Tribunala, ali mogu ponoviti samo da britanska vlada nastavlja sa apsolutnom podrškom radu Tribunala.
NN: Dobro, da li ona laže ili ne?
RAJKROFT: Sve optužbe koje je iznijela na račun Britanije nisu tačne.
NN: Dakle, ne isključujete da je, možda, istina ono što je rekla za druge velesile?
RAJKROFT: Ne mogu da govorim u njihovo ime. Oni ovdje imaju veoma dobre predstavnike, koji mogu govoriti o tome.