Bosna i Hercegovina je dosta izgubila na svom putu ka Evropskoj uniji i zbog predizbornog perioda, a i nakon izbora, jer nije napravljen nijedan bitan pomak u reformama, kaže u intervjuu za "Nezavisne" ambasador Velike Britanije u BiH Metju Rajkroft.
On je, međutim, uvjeren da će novo vijeće ministara BiH na čelu s Nikolom Špirićem `poraditi na svakom od reformskih pitanja što je prije moguće, kako bi nadoknadili izgubljeno vrijeme`.
`Jedno od najvažnijih pitanja, hitnih uslova, kako bi uopće mogao biti potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju jeste reforma policije`, poručuje Rajkroft.
NN: Federacija BiH ni četiri mjeseca od izbora nije dobila novu vlast, jer očigledno čelnike stranaka nije previše briga za interese građana koje su podredili borbi za vlastite interese, odnosno pozicije u vlasti. Kako to komentirate?
RAJKROFT: Neizbježno je da izgradnja vlasti traje određeno vrijeme, kada je riječ o pravljenju koalicija. Svi znaju da je ovdje ustavna struktura komplikovana, s raznim nivoima vlasti, posebno u Federaciji BiH, gdje imamo 10 kantona. Ali čini se da su lideri partija na dobrom putu da postignu dogovor koji će omogućiti formiranje vlasti u Federaciji što je prije moguće. I u pravu ste da ima mnogo toga što treba da bude urađeno u interesu građana FBiH i čim vlast bude uspostavljena, taj će rad moći početi.
NN: Bez obzira na komplikovanu strukturu vlasti, FBiH mnogo zaostaje u ovom procesu, a i sami političari su priznali da su neodgovorni. Nije li ipak i za njih previše da četiri mjeseca od izbora vlast još nije ni na vidiku?
RAJKROFT: To jeste dug period, ali ja sam siguran da partijski lideri rade najbrže što mogu da postignu dogovor.
NN: Da li bi u Velikoj Britaniji nastala uzbuna kada bi se ovako nešto desilo?
RAJKROFT: Mi smo na drugom kraju spektra kada je riječ o ovom pitanju. Kod nas nakon općih izbora vlast počinje s radom doslovno dan nakon održavanja izbora. Naš ekvivalent je doslovno jedna noć.
NN: Šta Vam onda to govori na primjeru BiH?
RAJKROFT: Bez komentara sam.
NN: Slična je stvar i na državnom nivou, jer su tek u toku provjere kandidata za Vijeće ministara BiH. Da li to znači da BiH već sada debelo zaostaje u procesu pridruživanja EU, ako se samo sjetimo predizbornih obećanja?
RAJKROFT: Mislim da je BiH dosta izgubila na svom putu ka Evropskoj uniji i zbog predizbornog perioda, a i nakon izbora, jer nije zaista napravljen nijedan bitan pomak u reformama. Ali sam siguran da će vlada na čelu s Nikolom Špirićem poraditi na svakom od tih pitanja što je prije moguće, kako bi nadoknadili izgubljeno vrijeme. Jedno od najvažnijih pitanja, hitnih uslova, kako bi uopće mogao biti potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju jeste reforma policije.
NN: U kontekstu toga što ste rekli, mogu li po Vašem mišljenju trenutno dva najutjecajnija političara u BiH Haris Silajdžić i Milorad Dodik svojim `zapaljivim` izjavama i u globalu suprotstavljenim stavovima, gdje je reforma policije najveći kamen spoticanja, uvesti BiH u potpuni proces integracija s EU?
RAJKROFT: Da, mogu. Sve ove reforme su teške, jer da nisu, bile bi provedene još prije 10 godina. Ja ne potcjenjujem težinu i veličinu odluka koje se nalaze pred njima i svi koji su na vlasti imaju obavezu da dođu do kompromisa koji će dovesti do rješenja.
NN: Kakav je Vaš stav o reformi policije u BiH?
RAJKROFT: Ova reforma treba biti provedena i mora biti doneseno takvo rješenje koje će ispoštovati poznata tri principa Evropske komisije. I ja sam siguran da se to može uraditi.
NN: Političari iz RS i FBiH suprotno gledaju na ova tri principa (finansije i zakonodavstvo na državnom nivou, lokalne operativne policijske oblasti i nemiješanje politike u rad policije) onako kako to kome odgovara. Kako takve stavove pomiriti?
RAJKROFT: Ta tri principa su vrlo jasna i svi su se složili s njima. Sada je samo na liderima da se sastanu i pronađu kompromisno rješenje i dogovore se kako da tumače ta tri principa. To je njihova odgovornost, a mi smo ovdje da pomognemo ako možemo. Direkcija za reformu policije je izašla sa svojim prijedlogom koji može pomoći da dođe do zajedničkog dogovora. Vjerujem da je svaki od relevantnih lidera spreman da pregovara na osnovu tog prijedloga.
NN: Smatrate li da treba ponovo otvoriti političke pregovore o reformi policije, ili ispoštovati preporuke Direkcije?
RAJKROFT: To zavisi od političkih lidera. Za njih bi bilo najjednostavnije da prihvate plan koji je iznijela Direkcija i ako bi se dogovorili da to urade, ovo može biti završeno u roku od 20 minuta. Ali, ako ne mogu to da urade, onda je na njima odgovornost da objasne koji su to dijelovi plana koje bi oni željeli da izmijene i da onda pregovaraju o izmjeni tih dijelova. A sve to mora biti urađeno vrlo brzo, jer to zadržava put ove zemlje ka Evropi.
NN: Nakon što je Marti Ahtisari objavio svoj prijedlog o statusu Kosova i dalje se mogu čuti izjave koje status Kosova povezuju sa statusom BiH, a neki mediji čak predviđaju veliku seobu srpskog naroda iz Kosova u dijelove istočne BiH. Kakav je stav Vlade Velike Britanije o ovom pitanju?
RAJKROFT: Mi podržavamo Ahtisarijev prijedlog. On predstavlja promišljen i balansiran pristup ovom problemu. Kao što sam i ranije govorio i opet ću reći da ne postoji povezanost niti se može povući veza i paralela između onoga što se dešava na Kosovu i sa Bosnom i Hercegovinom. Ono što se proteklih godina dešavalo na Kosovu je jedinstveno, a i proces za donošenje rješenja o konačnom statusu Kosova je takođe jedinstven. Neće biti referenduma o nezavisnosti ili otcjepljenju Republike Srpske i nema povezanosti s onim što se dešava na Kosovu. Što se tiče drugog dijela vašeg pitanja, mi smo svjesni glasina o seobi srpskog naroda s Kosova i obraćamo pažnju na to. Po onome što znamo, ne postoje nikakve činjenice koje bi podržale takve glasine. Takođe ne postoji potreba da se Srbi s Kosova sele i napuštaju Kosovo jer Ahtisarijev plan predviđa mnoštvo prava za manjine na Kosovu, što uključuje i Srbe, kao i vrlo jaku međunarodnu ulogu na Kosovu.
NN: Svjedoci smo niza procesa prodaje strateških preduzeća u RS međunarodnim partnerima i kompanijama, što gotovo svi ocjenjuju kao veliki uspjeh Vlade Milorada Dodika. Smatrate li da će to donijeti neke koristi građanima RS, pa i BiH?
RAJKROFT: Da, mislim da hoće. Ovo otvara mogućnost za ekonomski rast u RS, što će, ako se dobro iskoristi, biti od koristi za građane RS, ali takođe može biti od koristi i za cijelu BiH.
NN: Istovremeno FBiH stoji u mjestu, a ovaj entitet potresaju jedna za drugom privatizacijske afere u kojima su glavni akteri pojedini ministri i predsjednik Vlade FBiH u tehničkom mandatu. Prijeti li zbog ovoga Federaciji ekonomski slom?
RAJKROFT: Ne bih baš koristio te riječi. Mislim da će biti jedan od zadataka pred novom vladom FBiH da učini sve što je moguće da obezbijedi ekonomski rast u FBiH. Federacija takođe ima mnogo resursa kao i RS, ali jedan od njih nije jaka, centralizirana vlast. Jedan od zadataka koji će biti pred Vladom FBiH jeste da prevaziđe te prepreke, privuče investicije i pokrene razvoj u FBiH za dobrobit svih njenih građana.
NN: Kakva je po Vašem mišljenju uloga ministara i premijera FBiH Ahmeta Hadžipašića u svim ovim privatizacijskim aferama?
RAJKROFT: Ne bih htio komentirati detalje pojedinih privatizacija, ali opšta ocjena je da proces privatizacije, generalno, može da vodi ekonomski napredak u cjelini, kroz strana ulaganja.
NN: Trebamo li se bojati socijalnog buma koji je realan, s obzirom na mnoštvo štrajkova u kojima učestvuje na desetine hiljada obespravljenih i gladnih radnika iz preduzeća koja su u procesu privatizacije opljačkana i propala?
RAJKROFT: Socijalni uslovi su teški širom ove zemlje, za mnoge građane. Ali ne mislim da je ovo pitanje društvenih nemira, ili socijalnog buma. U pravu ste da se dešavaju štrajkovi, ali ne mislim da to vodi ka nekoj socijalnoj revoluciji ili blokiranju života u zemlji.
NN: Da li je Vlada Velike Britanije zadovoljna saradnjom BiH, a posebno Republike Srpske s Haškim tribunalom?
RAJKROFT: Ne.
NN: Zbog čega?
RAJKROFT: Zato što osoba čiji je sud o tome glavni, a to je glavna haška tužiteljica Karla del Ponte, kaže da nije zadovoljna. Istina je da u BiH postoje različiti nivoi odgovornosti za to, istina je i da na državnom nivou postoji nivo odgovornosti. Ali, primarna odgovornost je na Republici Srpskoj. Odgovornost je na RS da pokaže sve, a pri tome mislim doslovno na sve, da pokaže da je apsolutno spremna da sve optužene za ratne zločine prebaci u Hag.
NN: Vjerujete li da će nekad neko uhapsiti najtraženije haške bjegunce Radovana Karadžića i Ratka Mladića?
RAJKROFT: Da, mislim da će biti uhapšeni.
NN: Čija je to prvenstveno dužnost, odnosno odgovornost?
RAJKROFT: Primarna odgovornost je na vlastima Srbije i Republike Srpske.
NN: Kada možemo očekivati hapšenja?
RAJKROFT: To trebate njih pitati. Ali u smislu napretka ove zemlje i cijelog regiona, te Evropske unije, to bi trebalo uraditi što prije.
NN: Kakav je konačni stav Vlade Britanije o statusu OHR-a u BiH. Da li OHR treba da bude ugašen u junu ove godine, ili smatrate kako je neophodno da mu mandat bude produžen?
RAJKROFT: Nažalost, mi smo bili prisiljeni da promijenimo svoju poziciju kada je riječ o ovom pitanju. A to zbog retorike koja je posljednjih mjeseci dosta uzrokovana i regionalnom situacijom, a to je Kosovo. Zbog toga ćemo morati da zadržimo i OHR i bonske ovlasti duže nego što bismo to željeli. I to je odluka za Vijeće za implementaciju mira koje će održati sastanak krajem februara.
NN: Na čiju retoriku mislite?
RAJKROFT: Mislim na svu retoriku koja je u svojoj supstanci antidejtonska.
NN: Postoje prijedlozi i smanjenje trupa EUFOR-a?
RAJKROFT: O tome takođe krajem februara treba da bude donesena posebna, odvojena odluka. Politička situacija će biti ona koja će da odredi odluku o statusu OHR-u, ali će sigurnosna situacija biti ta koja će da uslovi odluku o EUFOR-u. Naša procjena je da je sigurnosna situacija dovoljno dobra da može da `dozvoli` smanjenje EUFOR-a. To ne znači da će EUFOR nestati, ali će biti restrukturiran tako da će omogućiti raspoređivanje mnogo manjeg broja vojnika u BiH. To je dobar znak, jer pokazuje da je EUFOR obavio svoj zadatak, a istovremeno i da se BiH u sigurnosnom smislu kreće u pravom smjeru.
`Protiv terorizma može i bolje`
NN: Da li ste Vi i Vlada Velike Britanije zadovoljni načinom na koji se bh. vlasti bore protiv terorizma, pa i u kontekstu nedavnog procesa u Sudu BiH kada su četiri osobe osuđene za terorizam?
RAJKROFT: Kada govorite o tom konkretnom slučaju, mi smo jako zadovoljni načinom na koji su bh. vlasti vodile cijeli proces, u različitim njegovim fazama: od hapšenja, preko istrage, pa do suđenja i presude. Mislim da je to dobar primjer kako su bh. vlasti odigrale svoju ulogu u zajedničkoj odgovornosti u borbi protiv terorizma. Ali, isto tako, uvijek se može uraditi više na tom planu i ja sam siguran da bh. vlasti to mogu uraditi.