BiH

Migrantska kriza traži efikasnije institucionalno rješavanje

Migrantska kriza traži efikasnije institucionalno rješavanje
Foto: Anadolija | Migrantska kriza traži efikasnije institucionalno rješavanje

SARAJEVO - Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH razmotrio je večeras informaciju o stanju u oblasti migracija u BiH za avgust 2020. godine, čiji je podnosilac Ministarstvo bezbjednosti u Savjetu ministara, u kojoj se navodi da je 31. avgusta u svim centrima za smještaj migranata u BiH boravilo 5.120 lica.

Poslanik A-SDA Jasmin Emrić, tokom diskusije, rekao je da nije zadovoljan informacijom, jer ona samo sadrži već poznate statističke podatke.

On se založio za efikasnije institucionalno upravljanje migrantskom krizom u BiH, posebno kada je riječ o humanom i bezbjednosnom aspektu ovog problema, koji je naročito izražen u Unsko-sanskom kantonu.

Prema njegovim riječima, poseban problem predstavlja i trošenje finansijskih sredstava, što nije transparentno predstavljeno u javnosti.

Emrić je izračunao da je oko 18 miliona evra potrošeno za osam mjeseci, što je 341 evro po migrantu u prihvatnim centrima, te dodao da ovih i sličnih podataka nema u toj informaciji.

On je pozvao ministra bezbjednosti u Savjetu ministara Selma Cikotića da javno predoči načine trošenja i iznose troškova boravka migranata u prihvatnim centrima, a Savjet ministara da preispita odluke u vezi sa osnivanjem, kao i ukidanjem određenih migrantskih centara.

Emrić je pitao i zašto je dozvoljena "politička igra" u BiH u kojoj se svi migrantni smještaju isključivo u Unsko-sanski kanton.

Cikotić je potom iznio pregled trenutnog stanja u migrantskim centrima, zalažući se za pravilno shvatanje problema upravljanja migrantskom krizom.

Prema njegovim riječima, kraj prošle godine u BiH u prihvatnim centrima dočekalo je oko 6.000 migranata, uključujući i dodatnih dvije do dvije i po hiljade migranata u privatnom smještaju.

"Služba za poslove sa strancima BiH registrovala je u prošloj godini 16.190 migranata, što je za 45 odsto manje u odnosu na 2019. godinu", naveo je Cikotić.

Ova služba, dodao je on, protjerala je 713 stranaca zbog bezbjednosnih razloga, a 259 ih je posredstvom IOM-a vraćeno u razne zemlje svijeta.

Cikotić je istakao da nijedan migrant nije dobio azil u BiH.

On smatra da zakone o migracijama i azilu u BiH treba ažurirati u skladu sa zahtjevima upravljanja migrantskom krizom.

Pojedini poslanici ocijenili su da je u ovoj situaciji zakazalo i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara, koje se još uvijek nije zvanično izjasnilo u vezi sa rješavanjem migrantske krize u BiH, ali i da lokalne zajednice "ne mogu naređivati institucijama BiH".

Poslanik SNSD-a Sanja Vulić ponovila je stav institucija Republike Srpske da u ovom entitetu neće biti prihvatnih centara za migrante i pozvala EU da se na efikasniji način uključi u rješavanje migrantske krize, uvažavajući interese građana BiH.

Šef Kluba poslanika HDZ-a Nikola Lovrinović insistirao je da Predstavnički dom dobije precizne bezbjednosne podatke u vezi sa kretanjem i boravkom migranata u BiH, pa makar da to bude učinjeno i na zatvorenoj sjednici ili putem materijala sa oznakom "strogo povjerljivo", a ovaj prijedlog podržao je i poslanik DF-a Zlatan Begić, koji se založio za poštivanje ljudskih prava migranata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije