Milan Roćen, ministar inostranih poslova Crne Gore, ocijenio je da BiH i Crna Gora imaju najbolje regionalne odnose i saradnju od svih zemalja na Balkanu.
Roćen je u intervjuu za "Nezavisne" o aktuelnom pitanju ustavnih promjena u BiH kazao da najveća odgovornost za taj posao leži na vrhu države, te da "niko sa strane, bez obzira na najbolje namjere, ne može kao sami ljudi u BiH pronaći najoptimalnije rješenje".
NN: Kako komentarišete veto Harisa Silajdžića na prijedlog o usvajanju ugovora o dvojnom državljanstvu BiH sa Crnom Gorom, čime je ovaj ugovor poništen?
ROĆEN: Crna Gora je predložila tipski sporazum o dvojnom državljanstvu svim državama na prostoru bivše Jugoslavije. Poznato je kako se odlučuje na nivou BiH. U ovom konkretnom slučaju gospodin Silajdžić je iskoristio svoje pravo. Dakle, to je unutrašnje pravo jedne suverene, prijateljske države, koje ja ne bih dalje komentarisao. Što se Crne Gore tiče, mi i dalje ostajemo otvoreni za postizanje dogovora o ovom obostrano važnom pitanju.
NN: Da li mislite da je Silajdžić blokirao ovaj ugovor zbog nečeg drugog? Na primjer, zbog sporog sudskog procesa u slučaju deportacije Muslimana iz Crne Gore 1992. godine?
ROĆEN: Ako se dobro sjećam, gospodin Silajdžić je slično postupio i kada je na dnevnom redu bio Sporazum o dvojnom državljanstvu s Hrvatskom. Mislim da to nema veze s pitanjem deportacije Muslimana, utoliko prije što je ovaj problem u dobroj mjeri riješen sudskim poravnanjem potkraj prošle godine. Odnos aktuelnih državnih organa Crne Gore prema ovom problemu pozdravljen je i od strane BiH i u međunarodnoj zajednici. Uostalom, s najviših nivoa obje države više puta je zvanično konstatovano da odnosi između Crne Gore i BiH mogu služiti za primjer drugima.
Kako komentarišete navode vladike Grigorija, koji kaže da BiH ima pravo izlaza na more kod Sutorine, i izjavu Nikole Špirića da to pitanje treba ostaviti otvoreno?
ROĆEN: Nisam čuo za takvu izjavu i ne mogu da vjerujem da je jedan ozbiljan i odgovoran političar, kao što je gospodin Špirić, mogao nešto tako da izjavi. Uostalom, najbolji odgovor na to pitanje je činjenica da najviše nadležne državne institucije Crne Gore i MIP zajednički privode kraju sve poslove u vezi s potpisivanjem sporazuma o regulisanju granice između Crne Gore i BiH. Biće to prvi sporazum takve vrste između država nastalih na prostoru bivše Jugoslavije, što će dodatno ojačati naše dobre odnose i doprinijeti pozitivnom imidžu i Crne Gore i BiH. Takve ideje i aspiracije, bez obzira na to od koga dolazile, mogu biti samo na štetu sopstvenog naroda i države. Smatram ih neozbiljnim, anahronim i nedobronamjernim, tako da nijesu vrijedne komentara.
NN: Šta se desilo s potpisivanjem "specijalnih veza" između Crne Gore i RS?
ROĆEN: Poštujući Dejtonski sporazum i ustavno ustrojstvo BiH, Crna Gora ima odlične odnose s Republikom Srpskom, na svim nivoima i u svim segmentima. Posebno bih naglasio prijateljstvo i odnose punog razumijevanja i uvažavanja između naših rukovodstava. Zar može nešto biti "specijalnije" od toga? Veoma dobre odnose Crna Gora ima i s Federacijom BiH, kao i na nivou dvije države. Otuda i zajednička ocjena o najboljim odnosima između Crne Gore i BiH.
NN: U kojim je oblastima potrebno unapređenje saradnje dvije države?
ROĆEN: Zajednički doprinos regionalnoj stabilnosti i saradnji u regionu, proističe iz naših odličnih bilateralnih odnosa. Uključeni smo u sve političke, ekonomske, bezbjednosne i druge regionalne inicijative. Imamo podudarne stavove o svim krucijalnim pitanjima od interesa za region, što je i u najboljem interesu naših zemalja, i što nas sve zajedno preporučuje za brže napredovanje na putu evropske i evroatlantske integracije. Naravno, uvijek se može i više i bolje. Uvijek ima prostora za unapređenje regionalne saradnje. Siguran sam da postoji obostrani interes za identifikovanje zajedničkih projekata u energetici, saobraćaju i u drugim oblastima, za koje bi više mogli zainteresovati potencijalne inostrane investitore. I mi ćemo raditi na tome.
NN: Kako ocjenjujete napredak Bosne i Hercegovine ka evropskim integracijama?
ROĆEN: Nezahvalno je da ocjenjujem napredak bilo koje zemlje na tom putu, ali mogu reći da je Crna Gora životno zainteresovana da sve zemlje regiona što brže ostvare progres na putu ka NATO-u i EU. Posebno smatram značajnim što je BiH potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, što smo zajedno primljeni u punopravno članstvo u Jadranskoj povelji i što je istovremeno na samitu NATO-a u Bukureštu i Crnoj Gori i BiH omogućen dalji progres kroz intenzivan dijalog, što je važna etapa do članstva u NATO-u. Veoma smo zahvalni BiH, koja, nakon obnove crnogorske državnosti, dijeli s nama svoja iskustva na putu ostvarenja ovih strateških ciljeva.
Još ništa od konzulata u Banjaluci
NN: Postoji li mogućnost da Crna Gora otvori konzulat u Banjaluci, kao što su to učinile Srbija i Hrvatska, a uskoro će i Slovenija?
ROĆEN: Crna Gora je mlada država, iako stara evropska država i nacija. Praktično, prvi put u svojoj istoriji Crna Gora formira svoju diplomatsku mrežu. Ni za mnogo veće i bogatije države nije uvijek jednostavno donositi odluke o otvaranju novih diplomatsko-konzularnih predstavništava. Nažalost, ni sadašnje aktuelne okolnosti nam ne idu na ruku. Imam u vidu globalnu finansijsku i ekonomsku krizu, čijih posljedica neće biti pošteđena nijedna zemlja, pa ni Crna Gora. O tom-potom.