Milan Tegeltija, predsjednik Osnovnog suda u Banjaluci, očekuje da će ova institucija za dvije-tri godine rješavati isključivo tekući priliv predmeta, što je ažurnost koja je veća nego u mnogim razvijenim evropskim zemljama.
"Od beznadnog slučaja kakvim su ga prije samo godinu dana nazivali u BiH, sa gotovo 90.000 neriješenih predmeta, banjalučki Osnovni sud uspio je da izraste u respektabilan dio pravosuđa RS i BiH", kazao je Tegeltija.
Investicije u tehničkoj opremi, kao i prostorijama Suda, omogućile su da građani na daleko lakši i brži način ostvaruju svoja zakonska prava.
NN: Prošlo je godinu dana od kada ste preuzeli dužnost predsjednika Osnovnog suda Banjaluka. Kako biste ocijenili rezultate rada tog suda u proteklih godinu dana?
TEGELTIJA: Tačno tako - evo 1. marta ove godine navršila se godina dana od kada sam preuzeo dužnost predsjednika Osnovnog suda Banjaluka. Zaista mogu da izrazim ogromno zadovoljstvo rezultatima rada ovog suda u proteklih godinu dana, od kad sam ja na čelu ove institucije.
Danas, Osnovni sud Banjaluka definitivno više nije isti onaj sud od prije godinu dana. To mogu da vide svi koji su imali priliku da u Sudu budu prije tog 1. marta prošle godine i koji u njega ulaze danas.
Od naizgled beznadnog slučaja, kakvim je ovaj sud bio proglašavan, mi smo uspjeli da stvorimo jedan sasvim novi imidž Suda, koji krupnim koracima korača naprijed i za koji sa sigurnošću možemo reći da će za dvije do tri godine biti perjanica pravosuđa u Bosni i Hercegovini, primjer dobre organizacije i dobrog funkcionisanja, na zadovoljstvo građana.
Naravno, mi smo tek na početku puta, ali već sad su vidljive izuzetno značajne promjene u organizaciji i funkcionisanju Suda, a posebno u njegovim rezultatima.
NN: Kad govorimo o rezultatima, šta biste istakli kao najveće rezultate u proteklih godinu dana rada Suda?
TEGELTIJA: Pa vidite, postoje očigledni i vidljivi, ali i oni neki manje očigledni ali ne manje važni rezultati.
Kad govorimo o ovim očiglednim vidljivim rezultatima, prije svega uspjeli smo da izvršimo neophodne rekonstrukcijske radove, te od Suda napravimo jedno i po samom izgledu "ozbiljno" mjesto, koje već po tom svom izgledu uliva povjerenje u funkcionisanje pravne države.
U pojedinim segmentima usvojili smo takve standarde rada u Sudu koje ima malo koji sud ne samo u BiH nego i u regionu. Naime, potpuno smo rekonstruisali recepcione prostorije Suda, a to su one prostorije u koje dolazi najveći broj građana svakodnevno. Otvorili smo nekoliko novih ulaza i izlaza iz Suda, uspostavili takav sistem cirkulacije građana, uspostavili dvije nove šalter-sale na evropskom nivou sa elektronskom navigacijom stranaka, na taj način da nam na istom mogu pozavidjeti mnoge druge institucije koje rade s velikim brojem građana, jer kod nas više nema gužvi i građani usluge Suda dobijaju na jedan, zaista, dostojanstven način. Globalno govoreći, sudske prostorije smo podigli na jedan takav nivo koji omogućava ostvarivanje uloge suda u jednom civilizovanom društvu.
Sa druge strane, da bih vam opisao rezultate rada sudija u ovom sudu moram vam saopštiti i komparativno pokazati nekoliko podataka.
Naime, 2007. godinu smo započeli sa 87.847 nezavršenih predmeta. U toku 2007. godine zaprimili smo novih 699.448 predmeta.
U 2007. godini riješili smo 148.283 predmeta, što znači da smo ogromnim zalaganjem i radom svih sudija, stručnih saradnika i radnika Osnovnog suda u Banjaluci uspjeli da riješimo cjelokupan godišnji priliv predmeta i broj zaostalih predmeta smanjimo za oko 9.000, tako da smo 2008. godinu započeli sa 78.012 neriješenih predmeta (radi ilustracije koliko je to reći ću vam da npr. Opštinski sud Sarajevo ima neriješenih oko 1.000.000 predmeta), a od tih 78.000, nekih 15.000 su komunalni predmeti, nekih 20.000 su prekršajni, tako da je u stvari onih pravih sudskih predmeta negdje oko 40.000 predmeta.
Da bih vam ilustrovao koliki je to napredak, moram vam reći da je npr. u 2006. godini, znači godinu prije, isti sud s istim brojem sudija riješio 101.000 predmeta, pa kad se to uporedi sa u 2007. godini riješenih 148.283 predmeta jasno vam je da smo broj riješenih predmeta povećali za skoro 50.000, što je, priznaćete, izuzetan napredak.
Moram odmah da vam kažem da je taj rezultat u stvari i mnogo bolji jer smo na samom kraju 2007. godine u decembru zaprimili neočekivano veliki broj tzv. komunalnih predmeta (predmeti koji za potraživanje imaju dugovanja za komunalne usluge), negdje oko 10.000 takvih predmeta, tako da je ukupni broj neriješenih predmeta, ako izuzmemo ove komunalne predmete, u stvari čak i mnogo manji od 78.000.
NN: Da li je ovako veliki priliv komunalnih predmeta u stvari jedini problem koji niste mogli predvidjeti u prošloj godini?
TEGELTIJA: Ne, mi smo pored ovih komunalnih predmeta u toku 2007. godine dobili još jedan jako veliki problem, a to je izrazito veliki i potpuno neočekivan priliv parničnih slučajeva koji za predmet imaju potraživanja naknade štete pretrpljene u ratu, tako da smo u prošloj godini zaprimili negdje oko 5.000 samo tih novih predmeta. Ako vam kažem da je redovan godišnji priliv parničnih predmeta u Osnovnom sudu Banjaluka negdje oko 2.600, a da smo mi u prošloj godini zaprimili 7.251 novi parnični predmet onda vam je sasvim sigurno jasno koliko je to veliki problem. Zamislite kada samo u jednom danu dobijete više od 3.000 parničnih tužbi, što prevazilazi vaš redovni godišnji priliv parničnih predmeta. No, mi ćemo biti u stanju i s ovim problemom da se nosimo, mada će nas on poprilično usporiti.
NN: Koji su to, kako ste Vi rekli, ne tako očigledni razultati?
TEGELTIJA: Ti ne tako očigledni rezultati su u stvari ključni za budućnost Osnovnog suda Banjaluka. Prije svega, uspjeli smo da stvorimo jednu organizaciju koja može da planira i pravovremeno odgovara na nastale probleme. Uz veliku pomoć Ministarstva pravde RS, koje pokazuje veliko razumijevanje za probleme ovog suda, uspjeli smo da obezbijedimo sredstva za nove, dodatne sudije, njih 15, od kojih je 12 već imenovano i stupilo na dužnost, a imenovanje još tri se očekuje. To je jedna ogromna nova snaga jer ćemo sa 47 doći na 62 sudija, te i sami možete pretpostaviti koliko će to uticati na ubrzano rješavanje predmeta u Osnovnom sudu Banjaluka u narednom periodu. Dalje, u ovoj godini očekujemo cjelokupnu rekonstrukciju zgrade Suda, izvršili smo veliku elektronizaciju i informatizaciju poslova u Sudu, te se u cjelosti otvaramo prema građanima i njihovim potrebama. Sve u svemu, stvorili smo sistem za rješavanje problema, a to je preduslov dobrog posla.
NN: Kada očekujete da će Sud u cjelosti biti ažuran?
TEGELTIJA: Potpuna ažurnost je ono čemu stremimo svim našim snagama, no ona se ne može postići preko noći - sud nije pijaca niti je rješavanje sudskih predmeta prodaja krompira ili salivanje ploče pa da napravite veliku kratku akciju i riješite problem. Sudski procesi su složeni i zahtijevaju određeno ne uvijek tako kratko vrijeme, no definitvno mi smo stvorili preduslove da postanemo potpuno ažurni. Međutim, pitanje je šta je ažurnost. Nikada Sud neće biti bez predmeta, pitanje je koliko će se poštovati zakonski rokovi njihovog rješavanja. Evo, ja ću vam iznijeti jedan značajan podatak da vam ilustrujem kako mi stvaramo ažurnost.
Kada sam ja došao u Sud, sudije na parničnom i privrednom odjeljenju imale su u zaduženju oko 3.000 predmeta. Zamislite da li iko s tim brojem predmeta može uopšte biti ažuran. Danas, nakon godinu dana, ima ih 700 odnosno 500. Prema tome, broj predmeta na kojima radi sudija uslovljava njegovu ažurnost, a mi taj problem uspješno rješavamo. Ali evo, da budem potpuno konkretan, ja očekujem da ćemo za neke dvije- tri godine mi rješavati isključivo tekući priliv predmeta, a to je već velika ažurnost, puno veća nego u mnogim razvijenim evropskim zemljama.
Stvaranje sistema
TEGELTIJA: Ja sam realista. Mi ćemo probleme Osnovnog suda Banjaluka rještiti, tu nema nikakve dileme. No ono što nije do Suda, nego do izvršne i zakonodavne vlasti, to je stvaranje sistema za izbjegavanje stvaranja novih problema. Naime, ako društvo ne riješi problem komunalnih predmeta, a to su predmeti koje sud ne bi trebalo da rješava jer sud nije kreiran da radi s velikim obimom predmeta male vrijednosti, nego upravo suprotno, do tada ćemo konstantno imati problem da nam se na kraju godine nagomilavaju predmeti iz komunalne oblasti, koji nam značajno zauzimaju resurse i onemogućavaju maksimalno efikasan rad na onim pravim sudskim predmetima zbog kojih sud i postoji.