Turistička organizacija RS sa Turističkom organizacijom FBiH i resornim ministarstvima predstavila je BiH na Međunarodnom sajmu turizma u Novom Sadu, na koji su zavjese spuštene proteklog vikenda.
Ove godine turistički radnici BiH krenuli su u zajedničku akciju promocijom konkretnih turističkih potencijala, za razliku od prethodnih godina kada je cilj prisustva na sajmovima bilo poboljšanje imidža BiH u svijetu.
Mile Milekić, v.d. direktora Turističke organizacije RS, kaže da imidž BiH i RS kao područja na kojima se ratovalo nije na zadovoljavajućem nivou.
`To je proces koji će još trajati, ali svakom konkretnom akcijom imidž BiH se može značajno poboljšati`, ističe Milekić.
NN: Koji turistički proizvodi RS su predstavljeni na sajmu u Novom Sadu?
MILEKIĆ: Novosadski sajam je jedan od najvažnijih sajmova, zbog prisustva predstavnika Švedske, Finske, Rusije i zemalja zapadne Evrope. U Novom Sadu smo promovisali sve ono što imamo u RS. Promovisali smo Jahorinu za koju očekujemo maksimalnu popunjenost ove zime, jer je zabilježen veoma dobar odziv turističkih agencija, koje su uzele ponudu ovog centra. Očekujemo da se svi koji dođu na Jahorinu osjećaju kao u pravom evropskom skijaškom centru, jer ako imamo fantastične preduslove, onda nema razloga da nemamo iste takve infrastrukturne kapacitete.
Pored Jahorine, promovisali smo Banjaluku, naročito Rafting klub `Kanjon`, koji je do sada više od svih učinio za promociju ovog grada. Od rijeka Plive i Janj namjeravamo napraviti jedne od najboljih evropskih centara flaj fišinga, tako da smo na sajmu predstavili i Šipovo, sa njegovim flaj fišing kapacitetima. Osim toga, svoje mjesto na sajmu imale su i banje i nacionalni parkovi, odnosno sve što do sada nije promovisano, tako da se ovaj sajam može smatrati prekretnicom za turizam na ovom području.
NN: Koji su koraci, osim prezentacija, na sajmovima preduzeti u cilju promovisanja RS i BiH?
MILEKIĆ: Započeta je kampanja u kojoj se spotovi o BiH emituju u svjetski poznatim medijima, kao što je CNN. U RS je započeta akcija `Ljepša Srpska` s ciljem uređenja kompletnog prostora RS. Ova akcija će pomoći da se proširi svijest o potrebi uređenja prostora, ali i o turizmu, odnosno da obični ljudi shvate da se od turizma može živjeti više nego ugodno.
NN: Najavljuje se donošenje strategije razvoja turizma, koliko će ovaj dokument odrediti pravce budućeg razvoja turizma?
MILEKIĆ: Turizam postaje globalni posao i moramo se uključivati u evropske tokove. U posljednjih 15 godina ovo područje se nije razvijalo, tako da nam je ostala netaknuta priroda i ovu prednost u odnosu na ostale evropske regije moramo iskoristiti. Strategija je neophodna i mislim da će biti napravljena u sljedeće dvije godine. Činjenica da je turizam u okruženju na zavidnom nivou tjera nas da radimo strategiju, da uradimo sve što trebamo i da stignemo druge zemlje.
NN: Koji oblici turizma bi mogli da dožive procvat, odnosno da zainteresuju strane turiste?
MILEKIĆ: Sve oblike turizma determiniraju naši prirodni resursi. Dakle, treba da razvijamo eko-turizam, seoski turizam, skijaške centre za koje imamo sjajne kapacitete. Kad je u pitanju banjski turizam, naši resursi su ravni banjama sjeverne Italije, gdje je od nekoliko nižerazrednih banja napravljen banjski region, RS bi s promjenom strukture vlasništva i medijskom promocijom mogla postati jedan od centara Evrope.
Šteta je što na privatizaciji banjskih kapaciteta nije do sada ništa urađeno, jer je to resurs koji bi mogao donijeti milione dolara u skorije vrijeme, a malo treba da se ti resursi obnove. Značajno mjesto može zauzeti i tranzitni turizam jer imamo šta pokazati i ponuditi onima koji prolaze kroz Republiku Srpsku idući na Jadransko more. Jedan od budućih prioriteta je pravljenje projekta razvoja biciklizma, na šta nas je ponukala činjenica da u Njemačkoj ima oko 11 miliona registrovanih biciklista, a mi imamo fantastične uslove za razvoj biciklizma i izgradnje staza koje bi upotpunile turističku ponudu.
PoveĆanje smjeŠtajnih kapaciteta
NN: Sa koliko kreveta RS trenutno raspolaže i da li postoje projekti koji bi povećali ovaj broj?
MILEKIĆ: Broj ležaja u RS je sada oko 8.000, od kojih je većina na Jahorini i u Banjaluci. Projektom `1.000 bungalova` želimo da povećamo broj ležaja u RS za još 8.000. Pored toga master planom koji `Hipo Alpe Adria grupa` radi na Jahorini, broj ležaja će se povećati za još 4.000. Najznačajniji od projekata, čijom bi se realizacijom obezbijedilo još 12.000 ležaja, je izgradnja zimskog turističkog centra na Klekovači. Ovim projektom je planirana izgradnja 70 kilometara staza sa 30 žica, a objekti će se graditi u saradnji sa nekoliko korporacija iz Njemačke, dok bi Vlada RS trebalo da obezbijedi infrastrukturu. Na tom području je planirana i izgradnja jednog od najsavremenijih golf terena na prostorima južne Evrope. Sa svim ovim proširenjima imali bismo oko 30.000 ležajeva za oko pet godina, što bi RS obezbijedilo značajna sredstva ostvarena od noćenja gostiju.