Nedostatak novca najviše otežava deminiranje u BiH, u kojoj mine i 12 godina nakon rata direktno ugrožavaju oko 900.000 ljudi, upozorava Dušan Gavran, direktor Centra za uklanjanje mina u BiH (BH MAC).
Ističe da BiH 4. april, Međunarodni dan borbe protiv mina, "dočekuje" sa oko 1.600 mjesnih zajednica ugroženih zaostalim ubojitim napravama. Gavran kaže da je od 1996. godine do danas u BiH od mina poginulo 480 osoba. Po ovoj statistici, zaostale mine svake godine ubiju 40 stanovnika u BiH.
NN: Ko finansira proces deminiranja u BiH?
GAVRAN: Najviše sredstava dolazi od donatora, tačnije 70 osto. Država sada u prosjeku izdvaja 22 miliona KM godišnje i to za potrebe BH MAC-a, vojske i civilne zaštite. Postoje i izdvajanja na nivou opština, zavisno od mogućnosti i interesa za deminiranje.
NN: Zašto nije ispoštovana prvobitna strategija da BiH od mina bude očišćena do iduće godine?
GAVRAN: Imamo dovoljno ljudstva i opreme, ali dosadašnji planovi nisu ispunjeni najviše zbog nedostatka novca. Prema novom strateškom planu za period 2009 - 2019. godina, procjenjuje se da će biti moguće dostići cilj, a to je zemlja bez mina do 2019. godine. Da bi i ovaj rok bio ispoštovan potrebno je jače uključivanje domaćih vlasti, a "povlačenje" donatora. Za ostvarenje plana potrebno je, u prosjeku, 80 miliona KM godišnje.
NN: Kada će biti donesen zakon o protivminskom djelovanju u BiH?
GAVRAN: Optimistično je da Ministarstvo civilnih poslova BiH poduzima aktivnosti na ubrzanoj proceduri donošenja tog zakona, kao i strategiji za period 2009 - 2019. I to je još jedna od osnova za potpunu eliminaciju opasnosti od mina.
NN: Od početka godine u minskim poljima u BiH poginulo je osam osoba. Koji su najčešći razlozi ulaska ljudi u minirana područja?
GAVRAN: U ruralnim područjima je zabilježeno najviše nesreća, a tu stanovništvo ekonomski zavisi od pristupa miniranim lokacijama. Ljudi u minska polja, najčešće, ulaze zbog sječe šume. Ralozi su i obrada zemlje, sakupljanje metala i čuvanje stoke. Najviše se nesreća dešava u proljeće zbog početka poljoprivrednih radova. Stalno upozoravanje i podizanje svijesti građana o opasnosti jedino je rješenje za sprečavanje ulaska u minirana područja.
NN: Kolika je površina u BiH pod minama?
GAVRAN: Ukupno je 1.755 kvadratnih kilometara "sumnjive površine", a do sada je očišćeno 85 kvadratnih kilometara. Pronađeno je više od 38.000 mina i 30.000 neeksplodiranih ubojnih sredstava. Koliko je ozbiljna situacija govore podaci da lokacije zagađene minama direktno utiču na bezbjednost 900.000 ljudi. Identifikovana je 1.631 mjesna zajednica ugrožena minama ili NUS-om.
NN: Koja su područja u BiH najugroženija minama?
GAVRAN: To su lokacije u Unsko-sanskom, Srednjobosanskom, Tuzlanskom, a potom u Posavskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Po stepenu zagađenosti minama, slijede Zeničko-dobojski i Bosansko-podrinjski kanton.
NN: Da li još ima neobilježenih minskih polja?
GAVRAN: Ima, i to su uglavnom područja koja pripadaju trećoj kategoriji prioriteta i lokalno stanovništo ih često ne koristi.
NN: Ko određuje područja prioritetna za deminiranje?
GAVRAN: Vlade entiteta određuju prioritetna područja. Na vrhu liste prioriteta za deminiranje su naseljene zone i lokacije za obnovu i razvoj infrastrukture i ekonomije.
NN: Koliko u našoj zemlji djeluje deminera?
GAVRAN: U BiH trenutno djeluje 35 akreditovanih deminerskih organizacija, sa oko 3.000 akreditovanih deminera, i dvije agencije za praćenje. Tu su demineri Oružanih snaga BiH, Federalne uprave civilne zaštite, Civilne zaštite RS, Brčko distrikta i Centra za obuku pasa. Postoji i 69 nevladinih deminerskih organizacija, 17 komercijalnih, lokalnih i stranih, a 33 organizacije posjeduju akreditacije za operacije tehničkog izviđanja.
NN: Kakva je tehnička opremljenost deminerskih timova?
GAVRAN: Deminerski timovi u BiH imaju 25 mašina za tlo, četiri za uklanjanje vegetacije, osam za uklanjanje otpada. Na raspolaganju su im 1.174 detektora i 82 psa za otkrivanje eksploziva. Imamo kapaciteta, ali nemamo dovoljno novca.
Oznakama za mine protiv komšija
NN: Uprkos upozorenjima i dalje nesavjesni ljudi uklanjaju oznake opasnosti od mina. Kako riješiti taj problem ?
GAVRAN: Vrlo je teško ustanoviti ko to radi. Podnijeli smo više od stotinu prijava protiv nepoznatih počinilaca. Događalo se da budu postavljene oznake za minska polja, ali kada pošaljete ekipu da provjeri stanje na terenu, oznake nestanu. Bilo je situacija da su pojedinci oznakama za minska polja oblagali šupe. Ili postave znak za mine na ulazu u svoje dvorište da im ne bi komšije ulazile.