SARAJEVO - Ministar odbrane BiH Zekerijah Osmić izjavio je danas u Sarajevu da će, ukoliko Savjet ministara BiH uskoro ne uputi prijedlog za uknjiženje i državne i vojne imovine u BiH, on lično predati Pravobranilaštvu BiH na uknjiženje 32 lokacije nepokretne vojne imovine, koje su, kako je rekao, tehnički potpuno spremne.
"To je moj odgovor na ovu situaciju, jer BiH ima dovoljno pravnog osnova da uknjiži 63 lokacije nepokretne vojne imovine“, rekao je Osmić novinarima komentarišući današnju raspravu u Predstavničkom domu parlamenta BiH o Prijedlogu zakona o raspolaganju nepokretnom vojnom imovinom, čiji je predlagač poslanik SBB-a Mirsad Đugum.
Osmić smatra da je ovo pitanje duboko ispolitizovano i da je otišlo u pogrešnom smjeru.
On smatra da su jedini gubitnici zbog zastoja u ovom procesu građani BiH, jer BiH zaostaje na putu evroatlantskih integracija, a "u pitanje mogu doći i bezbjednost, investicije i zapošljavanje".
"Današnja rasprava u Predstavničkom domu pokazuje da poslanici nisu spremni da izglasaju ovaj zakon, što me duboko razočaralo, jer sam smatrao da se za ovaj zakon mogla dobiti politička podrška", rekao je Osmić.
On je naveo da Ministarstvo odbrane BiH ima Zakon o sukcesiji, "koji definitivno za sve zemlje bivše Jugoslavije obezbjeđuje i omogućava uknjiženje nepokretne vojne imovine".
Poslanici Predstavničkog doma parlamenta BiH, u nastavku sjednice prekinute 13. marta, u prvom čitanju razmatraju Prijedlog zakona o raspolaganju nepokretnom vojnom imovinom, čiji je predlagač poslanik SBB-a Mirsad Đugum, koji kao razlog za donošenje ovog zakonskog akta navodi ubrzanje procesa provođenja Akcionog plana za pristupanje BiH u članstvo NATO.
Ovim zakonom obuhvaćene su 63 lokacije /40 u FBiH i 23 u Republici Srpskoj/ koje su određene odlukom Predsjedništva BiH.
Članovi Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma iz Republike Srpske bili su protiv davanja saglasnosti za predloženi zakon, ali je on dobio podršku ove komisije zahvaljujući glasovima članova stranaka iz FBiH, uključujući i SDP.
Predsjedavajuća Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost BiH Dušanka Majkić izjavila je ranije Srni da ovaj prijedlog zakona neće biti usvojen.
SNSD traži rješavanje vojne i državne imovine u paketu
Predsjedavajući Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Drago Kalabić ponovio je danas u Sarajevu da ova stranka insistira na rješavanju pitanja državne i vojne imovine u paketu, što su prije dvije godine dogovorili i politički lideri u BiH.
U raspravi u Predstavničkom domu o Prijedlogu zakona o raspolaganju nepokretnom vojnom imovinom koji je predložio Savez za bolju budućnost /SBB/ BiH, Kalabić je ukazao na nelogičnost da o ovako važnim pitanjima opozicija nudi rješenja.
"Obično su to rješavale vlade i vladajuće koalicije, ali ovo je zemlja apsurda pa opozicija iz svojih razloga forsira ovo pitanje", konstatovao je Kalabić.
Prema Kalabićevim riječima, pitanje vojne nepokretne vojne nije prioritetno i ima mnogo drugih pitanja koja treba riješiti prije ovog. "Mi sve želimo razmotriti, ali sa aspekta kako je dogovoreno na sastanku lidera", poručio je Kalabić.
On je istakao da ovo nije pravo vrijeme za vođenje rasprave o vojnoj imovini i približavanju BiH NATO. "Nažalost, godišnjica je od kada je NATO bombardovao naše sunarodnike i mi nismo ovih dana spremni razgovarati o NATO", rekao je on.
Kalabić je, reagujući na današnju tvrdnju Šefika DŽaferovića iz SDA da nema sumnje da će BiH postati član NATO, pozvao na dijalog o svim bitnim pitanjima u BiH.
"U BiH treba razgovarati, a ne uslovljavati i tvrditi da ćemo sigurno biti član NATO", naglasio je Kalabić.
Poslanik SNSD-a Slavko Jovičić rekao je da će se o ulasku u NATO građani Republike Srpske, kada za to bude vrijeme, izjasniti na referendumu. "Zar vam nisu jasni rezultati", upitao je Jovičić, navodeći da je više od 70 odsto građana Srpske i više od 95 odsto Srba protiv ulaska u NATO.
Obrazlažući negativno raspoloženje stanovnika Srpske prema NATO, on je podsjetio da je NATO 1995. godine osiromašenim uranijumom bombardovao teritorije koje su bile pod srpskom kontrolom, a čije će posljedice generacije trpjeti.
Ekspresna rasprava o tri zakona
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH završio je razmatranje Prijedloga zakona o dopunama Zakona o Pravobranilaštvu BiH, Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH te Prijedlogu zakona o elektronskom dokumentu.
U raspravi o Prijedlogu zakona o elektronskom dokumentu poslanik Stranke za BiH /SBiH/ Beriz Belkić postavio je pitanje primjenjivosti predloženih rješenja, upozoravajući da bi njihovo usvajanje dovelo do konfuzije između nadležnosti BiH i entiteta.
Predloženi zakon, kojim se predviđa uspostavljanje pravnog osnova za korištenje elektronskog dokumenta u upravnim postupcima koji se vode pred nadležnim organima BiH, spornim je ocijenio i Klub poslanika SDA.
Drugih zainteresovanih za raspravu o ovom zakonskom prijedlogu nije bilo.
U obrazloženju Prijedloga zakona o elektronskom dokumentu navodi se da bi se korištenjem elektronskog dokumenta smanjilo vrijeme potrebno za provođenje postupaka te da se očekuje pozitivan uticaj na smanjenje troškova zbog trenutnog slanja dokumenata u pisanoj formi.
U BiH je materija elektronskog dokumenta regulisana je na području Republike Srpske i Brčko distrikta, dok u Federaciji BiH nema zakonske regulative za ovu oblasti.
Poslanici su obavili i raspravu o Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o Pravobranilaštvu BiH, kojim se definiše nadležnost Pravobranilaštva BiH u arbitraži predviđenoj Sporazumom između članica NATO i Partnerstva za mir.
Belkić, koji je bio i jedini diskutant o ovom zakonu, ocijenio da nema potrebe za ovu dopunu, navodeći da postojeći zakon predviđa da Pravobranilaštvo zastupa BiH pred međunarodnim sudovima i u međunarodnim sudovima.
Razmotren je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH, čiji je cilj unapređenje postojećih procedura te prevazilaženje pojedinih nedorečenosti u postojećem zakonu koje su uočene tokom njegove primjene.
Predloženim rješenjima poboljšavaju se postojeća rješenja u skladu sa zahtjevima i potrebama prakse te preciziraju pojedine odredbe kako bi se omogućila lakša, brža i jednostavnija primjena propisa.