Ministrica odbrane Sjeverne Makedonije Slavjanka Petrovska govori za "Oslobođenje" o tome šta BiH može naučiti iz primjera Sjeverne Makedonije, kao članice NATO-a.
- Ministrice Petrovska, Sjeverna Makedonija je nedavno obilježila četiri godine članstva u NATO-u. Koliko je članstvo u ovom savezu značajno za Vašu zemlju?
PETROVSKA: U vrijeme kada sigurnosne prijetnje poprimaju različite dimenzije, kada se sigurnosna arhitektura u svijetu mijenja, posebno kada se svijet suočava sa brutalnom vojnom agresijom na suverenu i demokratsku Ukrajinu, kao i sa konfliktima koji traju, članstvo u NATO-u je najmudrija odluka donesena u nezavisnoj Makedoniji i to je najveća investicija u budućnost naše zemlje. Ponovit ću poruku koju sam mnogo puta kazala pred makedonskom javnošću: U slučaju otvorene agresije na tlu Evrope, meni kao ministrici odbrane Sjeverne Makedonije bilo je lakše da kažem "Mi smo bezbjedni i sigurni" jer svaki Makedonac i svaki pedalj makedonske teritorije je pod sigurnosnim kišobranom Alijanse, čemu mi, kao i naši saveznici, aktivno doprinosimo. Iza te moje izjave stoji Savez od sada 32 zemlje članice. Mi već četiri godine nismo tema na stolu kao balkanska zemlja kojoj treba pomoći, ali smo ravnopravni sa svim zemljama članicama i odlučujemo zajedno. I ne može biti govora o tome da bilo ko narušava našu sigurnost, jer u tom slučaju iza sebe imamo savez od 32 zemlje.
No, članstvo u NATO-u nije samo beneficija, nije da samo sjedimo i koristimo je. Posebno sam ponosna što smo učešćem u NATO misijama pokazali da možemo aktivno doprinijeti kolektivnoj sigurnosti, brojnim vježbama koje su se odvijale na našem poligonu Krivolak u koji je proteklih godina uloženo mnogo, uz svakodnevni razvoj i ulaganja u našu vojsku i njenu opremu. Danas Armija Sjeverne Makedonije nije ono što je bila prije sedam godina. To je snažna NATO vojska koja se svakodnevno modernizuje i u kojoj je svaki njen pripadnik visoko cijenjen od države.
NATO pruža direktnu korist svakom građaninu - od mogućnosti da buduću karijeru gradi unutar Alijanse, do mogućnosti da nevladin sektor i akademska zajednica, uz podršku programa Alijanse, razvijaju nove i napredne tehnologije koje će biti u službi bezbjednosti.
- U razgovoru za naš list slovenačka ministrica Tanja Fajon nije imala dilemu: sve zemlje zapadnog Balkana biće članice najveće vojne alijanse. Slažete li se s tim i koliko smo daleko od tog dana?
PETROVSKA: Slažem se i čvrsto podržavam proširenje Alijanse zasnovano na dva principa: prvi je nacionalna odluka koju svaka zemlja kandidat treba da donese i drugi ispunjavanje kriterija. Podržavamo politiku otvorenih vrata, jer je to politika koja je donijela stabilnost i sigurnost i na Balkan. NATO je kroz Partnerstvo za mir otvoren za saradnju sa zemljama regiona i ta saradnja će se razvijati i u budućnosti. Koliko je zapadni Balkan daleko od tog dana zavisi od svake zemlje, odnosno od političkog rukovodstva, koliko čvrsto stoji na pravcu u kojem želi da razvija zemlju i kakvu budućnost želi za svoje građane. S obzirom na savremene sigurnosne izazove ili prijetnje, moje mišljenje je da će to postati stvarnost prije nego što se iko nada da se neće dogoditi.
Političko rukovodstvo Sjeverne Makedonije uspjelo je 30 godina nakon što je članstvo u NATO-u uspostavljeno kao strateški cilj hrabrim odlukama taj cilj da ostvari. Znate, političko rukovodstvo jedne zemlje, ako zaista želi da radi u interesu građana, donosiće odluke s tim liderom ispred sebe, bez političkog oportunizma i bez stavljanja vlastitog rejtinga na prvo mjesto.
- Poznato je da jedinstvenog stava u BiH o članstvu u NATO-u nema. Može li BiH učiti iz primjera Sjeverne Makedonije, u kojoj se takođe mogu čuti različiti politički stavovi?
PETROVSKA: U Sjevernoj Makedoniji su politički akteri, ali i, što je još važnije, građani uvijek imali pozitivan stav nakon članstva zemlje u NATO-u i Evropskoj uniji. Uostalom, to su bila naša dva osnovna strateška cilja od osamostaljenja. Prema posljednjim istraživanjima javnog mnjenja u Sjevernoj Makedoniji, članstvo u NATO-u ima izuzetnu podršku građana, a to je zato što znaju da članstvo u Alijansi znači sigurnost i stabilnost. Prema rezultatima najnovijeg izvještaja o podršci građana u zemljama članicama, članstvo u NATO-u podržava 63 posto građana Makedonije, a 64 posto vjeruje da integracija u NATO smanjuje vjerovatnoću da neka druga država ometa razvoj Sjeverne Makedonije.
- Kraj prošle godine i početak ove obilježile su posjete visokih zvaničnika NATO-a zapadnom Balkanu. Jedna od poruka generalnog sekretara Stoltenberga bila je da NATO pomno prati šta Rusija radi u našem regionu. Koliko je važna ovakva poruka i koliko je članstvo pomoglo Vašoj zemlji da se riješi malignih uticaja?
PETROVSKA: I NATO i njegove države članice, iako se ne suočavaju s direktnom i konvencionalnom prijetnjom, sigurni su u tom kontekstu, ali izazov koji se zove hibridna prijetnja, posebno kroz proliferaciju različitih dezinformacijskih narativa i kampanja, postoji. Ali, članstvo u NATO-u nam omogućava da se ne suočimo sami s ovim izazovom, već da zajedno sa saveznicima pronađemo rješenje ovih dezinformacija koje imaju za cilj da potkopaju društveno tkivo, stvore nepovjerenje u demokratski izabrane institucije i njihove kapacitete da se izbore s izazovima i izazivanjem straha. Ministarstvo odbrane i druge institucije u zemlji su u stalnoj koordinaciji i saradnji sa saveznicima u otkrivanju ovakvih lažnih narativa. Ali, borba protiv dezinformacija nije i ne treba da bude samo aktivnost institucija. Naprotiv, bićemo uspješni samo ako stvorimo društveni štit, ako otpor svakog aktera u društvu, pa i svakog građanina, bude na najvišem nivou i ako se zajedničkim snagama koordinira i planira. U Ministarstvu odbrane svjesni smo da je jedan od najboljih alata za suočavanje s ovim dezinformacijama transparentnost i otvorenost institucije i zato smo izvršili strukturne promjene koje su nam omogućile da se izdignemo na prvo mjesto po aktivnoj transparentnosti u cijeloj zemlji, a prošle godine smo i lideri po transparentnosti mjerenja regionalnog indeksa otvorenosti.
- Kakve poruke Vi čitate iz otvaranja baza u našem okruženju, u Albaniji i Bugarskoj, kroz tzv. jačanje istočnog krila NATO-a?
PETROVSKA: Alijansa je jasna kada je u pitanju njen primarni cilj, a to je zaštita vlastite teritorije i svojih građana. Na Samitu lidera NATO-a u Madridu 2022. godine zajednički smo usvojili novi strateški koncept Alijanse, koji jasno kaže da NATO nije prijetnja nikome. No, navodi se da NATO nikada neće odstupiti od svog primarnog cilja! Tada smo vidjeli jedinstvo Alijanse po ovom pitanju, a vidimo ga i danas. U tom pravcu, na istočnom krilu, a u nekima od njih - u Letoniji, Rumuniji i Bugarskoj, učestvuje i Sjeverna Makedonija sa svojim pripadnicima vojske, raspoređivanje multinacionalnih snaga NATO-a. Da odgovorim direktno: aktivnosti NATO-a na istočnom krilu trebalo bi da pošalju poruku da smo ozbiljni i posvećeni zaštiti svakog pedlja savezničke teritorije.
- Često se zanemaruje to šta članstvo u NATO-u donosi zemlji u ekonomskom smislu. Šta je donijelo Sjevernoj Makedoniji i koliko će biti od pomoći na putu ka EU?
PETROVSKA: Poruka da nema prosperiteta ako nema sigurnosti i stabilnosti je najbolji odgovor na ovo pitanje. Ne možemo razmišljati o ekonomskom rastu, o razvoju poslovnog sektora, o stabilnosti kapitala i tržišta ako nemamo garanciju za sigurnost države i građana. S tog aspekta članstvo u NATO-u je izuzetno važno. Sigurnost zemlje, koja je na sasvim drugom nivou ako ste član NATO-a, od najveće je važnosti za odluku svakog investitora da li je njegova investicija vrijedna ulaganja u tu zemlju.
Druga veoma važna pogodnost je direktno vezana za kompanije u zemlji, koje su nakon punopravnog članstva dobile priliku da uđu na tržište NATO-a koje je danas teško 10 milijardi eura. Ovom pitanju u Ministarstvu odbrane pristupili smo veoma ozbiljno i ubrzo nakon što smo postali članica otvorili smo Centar za podršku kompanijama preko kojih se vrši registracija privrednih subjekata i potvrda ispunjenosti uslova za učešće u postupcima nabavki za potrebe NATO-a i zemalja članica. Svake godine nakon članstva u NATO-u uočava se porast interesovanja makedonskih kompanija za upis u evidenciju privrednih subjekata.
Početkom prošlog mjeseca u Sjevernoj Makedoniji organizovali smo Dan industrije NATO-a, na kojem su direktno i detaljno makedonske kompanije upoznate sa mogućnostima učešća na tenderima NATO-a. Drago mi je da su do sada dvije kompanije dobile tri pojedinačna ugovora, što je dokaz da makedonske kompanije imaju kapacitet i kvalitet da ravnopravno konkurišu na ovom značajnom tržištu.
Što se tiče pitanja da li članstvo u NATO-u utire put ka EU, odgovoriću vam odlučno - da. Posebno u našem slučaju, jer je Sjeverna Makedonija pokazala da je aktivna članica Alijanse koja ozbiljno shvata obaveze u Savezu i doprinosi kolektivnoj sigurnosti. To je legitimizacija države na međunarodnoj sceni - da li je cilj bio samo ulazak u Alijansu i korištenje pogodnosti, ili ste u stanju da se nosite sa obavezama i preuzmete svoj dio odgovornosti.
U 2017. zatekli smo budžet za odbranu od oko jedan posto BDP-a, a ove godine ulažemo 2,05 posto BDP-a za odbranu i sigurnost svakog našeg građanina i za jačanje kolektivne odbrane u NATO-u. To je 327 miliona eura koje pametno i planski ulažemo. I to prepoznaju svi naši saveznici, od kojih je veliki dio u isto vrijeme i u evropskoj porodici. Zapravo, cijeli Balkan pripada Evropskoj uniji i tu mu je mjesto. Da nije bilo blokada opozicije, Sjeverna Makedonija bi već bila stavljena na brzi put ka punopravnom članstvu.
Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.