BANJALUKA - Ministarstvo finansija Republike Srpske odbacilo je optužbe poslanika NDP-a u Narodnoj skupštini Srpske Vojislava Gligića zbog usvajanja Zakona o unutrašnjem dugu, navodeći da bi za veleizdaju trebalo optužiti one koji su 2003. usvajali zakone kojima je dozvoljeno da se sudi po odredbama Zakona o parničnom postupku u oba entiteta
U saopštenju se napominje da je Gligić pokušao da na sjednici Narodne skupštine optuži Vladu Republike Srpske i Ministarstvo finansija za veleizdaju zbog usvajanja tog zakona, što je učinio i na konferenciji za novinare NDP-a.
"Gligić kao pravnik, kada je toliko zainteresovan za ovu vrstu štete, mogao je kao narodni poslanik tražiti ili od suda ili od Ministarstva finansija jedno takvo sudsko izvršno rješenje i vidio bi da se upravo u tom rješenju, a po amandmanu, navodi da se Republika Srpska obavezuje da izmiri dug tražiocu izvršenja u periodu ne manjem od 20 godina isplatom u gotovini ili emisijom obveznica", navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva ističu da su zbog toga predložili Zakon o unutrašnjem dugu, jer bi u suprotnom ove štete morali isplatiti u roku od jedne godine kao redovan dug.
U saopštenju se dodaje da je Zakonom o parničnom postupku, koji je prilikom reforme pravosuđa, usvojen 2003. na svim nivoima vlasti u BiH, omogućeno da fizička i pravna lica iz Federacije BiH pred tamošnjim sudovima mogu da tuže Republiku Srpsku i da sudovi iz Federacije obavezuju kod tužbi presudama Republiku Srpsku na nadoknadu štete.
Isto tako i lica iz Republike Srpske pred domaćim sudovima u Republici Srpskoj mogu tužiti FBiH.
"Ovo je propisano članom 32 Zakona o parničnom postupku /na svim nivoima/ koji glasi: 'nadležnost u sporovima za naknadu štete, određeno je da je nadležan sud na čijem području je štetna radnja izvršena, gdje je posljedica nastupila, odnosno ako je nastupila smrtna posljedica ili teška tjelesna povreda nadležan je sud gdje je tužilac imao prebivalište'", naglašava se u saopštenju.
U saopštenju se ističe da je u vrijeme usvajanja ovog zakona Gligić bio narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, na vlasti i da je glasao za taj akt, "da bi nakon ovog njegovog propusta i propusta tadašnje vlasti, sadašnju vlast i Ministarstvo finansija optužio za veleizadaju".
"Ta ista vlast bila je i 2005, kada je donesen Zakon o odbrani BiH pa se ni tada nije reagovalo, već je usvojen zakon kojim se nadležnost za ovu vrstu štete prenosi na Ministarstvo finansija, kao pravnog sljednika Ministarstva odbrane Republike Srpske, gdje Ministarstvo finansija odgovara za sva novčana potraživanja po pravosnažnim presudama u kojima je tužena Republika Srpska", navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva finansija Republike Srpske napominju da osnovna Gligićeva primjedba glasi da je 15. jula prošle godine usvojen amandman koji je legalizovao presude iz FBiH.
"Međutim, u članu 1 stavu 3 usvojenog amandmana navodi se: 'Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na sudske pravosnažne i izvršne odluke koje donose sudovi u FBiH za nadoknadu ratne materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu i u vezi sa ratnim dejstvima na teritoriji BiH'", napominje se u saopštenju.
U saopštenju se ističe da je taj Amandman usvojen zato što su upravo u tom periodu počele stizati tužbe iz FBiH zbog prethodno usvojenog Zakona o parničnom postupku.
"Međutim, Zakon o unutrašnjem dugu Republike Srpske nije regulisao unutrašnji dug po presudama iz FBiH, kojih nije ni bilo, jer su u Ministarstvo finansija pristizale samo presude sudova iz Republike Srpske gdje su se pojavili kao tužioci borci Vojske Republike Srpske i porodice poginulih boraca iz Republike Srpske", pojašnjavaju iz Ministarstva finansija.
U saopštenju se naglašava da je, kako je riječ o parničnom postupku i presudama koje u to vrijeme nisu bile pravosnažne, hitno reagovano da se i ta vrsta duga smatra unutrašnjim dugom Republike Srpske.
"Ovo posebno zbog toga što sudovi u FBiH ne priznaju zastarjelost prava na naknadu štete po Zakonu o obligacionim odnosima koja iznosi pet godina, već su zauzeli stanovište da se naknada štete može potraživati u rokovima koji važe za zastarjelost, za krivična djela humanitarnog prava, kao što su zločin protiv čovječnosti i civilnog stanovništva, zbog čega su osuđeni generali Vojske Republike Srpske, što znači da bi Republika Srpska mogla biti tužena unedogled", navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva finansija Republike Srpske dodaju da Gligić amandman iz 2013. smatra nametnutim i veleizdajom, što je apsurdno, jer je predložen odmah, dok ne dođu pravosnažne presude.
"Nije tačno, kako navodi, da su ove presude prošle sve sudske instance. One jesu pravosnažne u parničnom postupku, ali nijedna nije došla do izvršnog postupka i nije podnesen prijedlog za prinudnu naplatu, o čemu se odlučuje pred sudovima u Republici Srpskoj", ukazuju iz Ministarstva.
U saopštenju se ističe da je taj amandman spriječio da se presude iz parničnog postupka plaćaju kao redovan dug, "a upravo se zbog amandmana u izvršnom postupku plaćaju kao unutrašnji dug, jer je Zakon o unutrašnjem dugu lex specialis u izvršnom postupku".
"Zakon o unutrašnjem dugu nije dao legitimitet presudama sudova u FBiH, nego Zakon o parničnom postupku po kome se donose sudske pravosnažne presude i koje se moraju izvršavati i u jednom i u drugom entitetu", naglašava se u saopštenju.
Iz Ministarstva navode da je Zakon o unutrašnjem dugu onemogućio da se presude iz parničnog postupka plaćaju kao redovan dug, već da se izvršavaju kao unutrašnji dug.
"Po ovim navodima, evidentno je da se za veleizdaju ne može optužiti Ministarstvo finansija, koje je amandmanom spriječilo plaćanje redovnog duga umjesto unutrašnjeg, nego bi za veleizdaju trebalo optužiti one koji su usvajali zakone 2003, a kojima je dozvoljeno da se sudi po odredbama Zakona o parničnom postupku u oba entiteta", zaključuje se u saopštenju.
Poslanik Narodnog demokratskog pokreta u Narodnoj skupštini Republike Srpske Vojislav Gligić smatra nedopustivim što je Zakon o unutrašnjem dugu Srpske usvojen na marginama sjednice Narodne skupštine i to gotovo nezapaženo.