NJUJORK - Miroslav Lajčak, visoki predstavnik za BiH, izjavio je sinoć u svom obraćanju pred Savjetom bezbjednosti UN-a da sporazum SDA, SNSD-a i HDZ BiH, koji je postignut u Prudu 8. novembra ove godine, nudi potencijal da se izađe iz postojećeg političkog ćorsokaka.
"Sada je važno pretvoriti prijedloge iz zajedničke izjave u konkretne mjere, usvojene od strane relevantnih institucija BiH'', rekao je on i dodao da su dogovorene stvari od ključnog značaja za budućnost zemlje. On je istako da uloga međunarodne zajednice treba da bude podržavanje političkih lidera u BiH u takvim nastojanjima, a u konačnici, domaći kompromis i konsenzus su najbolji, ako ne i jedini, put naprijed za BiH.
On je istakao da se u proteklim mjesecima u BiH vidjelo kako negativna i nacionalistička retorika sa svih strana nastavlja da bude pravilo, umjesto izuzetka, te da je bilo brojnih osporavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Lajčak je dodao da je član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić konstantno zagovarao svoj privatni politički plan, koristeći svoj položaj i međunarodne forume, poput sjednice Generalne skupštine UN-a, kako bi doveo u pitanje pravo RS na postojanje.
''Njegova nespremnost da poštuje ustavnu organizaciju BiH potvrđena je i u njegovom pismu šefovima država EU i zemalja članica NATO-a. Takav stav samo doprinosi jačanju nepovjerenja RS prema BiH i neće odvesti zemlju nigdje'', upozorio je on i dodao da su sva ova dešavanja i negativna politička atmosfera rezultovali osjetnim padom u sprovođenju reformi.
Ljačak je naveo i primjer da su tokom proteklih mjeseci organi vlasti RS u brojnim navratima osporavali institucije, nadležnosti i zakone države.
"Vlada RS je zvanično osporila obavezu administrativnih tijela u tom entitetu da sarađuju s organima za sprovođenje zakona i pravosudnim organima države, u slučaju gdje su isti vodili preliminarnu istragu u vezi s izvjesnim ugovorima koje je dodijelila Vlada RS. Iako je RS na kraju ispoštovala obavezu, ovakva osporavanja su ozbiljna i zahtijevaju našu punu pažnju, budući da vladavina zakona predstavlja jedan od stubova demokratske države'', kazao je on i dodao da krivična prijava, koju je podnijela Vlada RS protiv većeg broja domaćih i međunarodnih zvaničnika, uključujući i prvog zamjenika visokog predstavnika Rafija Gregorijana, u kojoj se navodi zavjera usmjerena na uništenje tog entiteta, predstavlja još jedan takav slučaj.
"Ne dozvolimo da nasljeđe Kancelarije visokog predstavnika bude narušeno i ugroženo", istakao je Lajčak.
Visoki predstavnik je dodao da je Parlamentarna skupština BiH radila ispod svojih kapaciteta i usvojila samo 22 nova zakona u prve dvije godine mandata, a da su Savjet ministara BiH i Predsjedništvo BiH takođe trpjeli posljedice međuetničkih tenzija i nepovjerenja.
''BiH će, ako želi krenuti dalje na putu ka evroatlantskim integracijama, morati promijeniti način na koji sprovodi politiku u zemlji. Politiku nultog zbira moraće zamijeniti politika zasnovana na kompromisu i spremnosti da se strane nađu na pola puta. Ovo ne mogu dovoljno snažno naglasiti. To je od suštinskog značaja za stabilnu zemlju, usmjerenu ka budućnosti'', naglasio je on.
"Krajnji cilj, koji svi želimo postići, je jasan - BiH kao mirna, održiva zemlja koja nezaustavljivo napreduje na putu evropske integracije. Građani BiH zaslužuju evropsku budućnost. Oni moraju biti potpuno uvjereni da smo mi tu da im sada pomognemo i da ćemo ostati s njima da završimo ovaj zadatak do samog kraja", istakao je Lajčak i dodao da se pozitivni koraci u posljednjih nekoliko sedmica mogu lako poništiti novom negativnom retorikom i jednostranim potezima nekog od političkih lidera.
"Dobra volja je krhka. Stoga je još važnije da se ta dobra volja sačuva kako bi se postigli konkretni rezultati koji su nam potrebni", zaključio je Lajčak.
Transformacija OHR-a
Visoki predstavnik govoreći o transformaciji Kancelarije viskog predstavnika (OHR) je rekao da će EU preduzimati velike napore kako bi razvila koherentnu i snažnu strategiju, u očekivanju perioda nakon zatvaranja OHR-a i daljih izazova koje će ta nova faza donijeti.
"Pitanje tranzicije nije pitanje administrativnog segmenta tranzicije OHR-a u Kancelariju specijalnog predstavnika EU, nego trajne stabilnosti BiH'', kaže on.