BiH

Misija NATO-a odbrana slobodnih tržišta

Misija NATO-a odbrana slobodnih tržišta
Foto: N.N. | Misija NATO-a odbrana slobodnih tržišta
Dejan Šajinović

BANJALUKA - Prošlog mjeseca obilježena je 72. godišnjica od osnivanja NATO-a, a u središtu NATO-a u Briselu je krajem aprila državnom posjetom delegacije Sjeverne Makedonije NATO centrali obilježena i godišnjica pristupanja Sjeverne Makedonije ovoj alijansi.

Ova dva događaja su povod da se podsjetimo misije i ciljeva NATO-a kao organizacije od osnivanja do danas, kao i politike proširenja, odnosno primanja novih članova, kao i toga šta se zaista očekuje od BiH kroz Program reformi.

Tokom Drugog svjetskog rata zemlje Zapada i Sovjetski Savez sarađivale su protiv zajedničkog neprijatelja, nacističkih i fašističkih režima u Njemačkoj i Italiji, kao i protiv imperijalnog Japana. Međutim, čim je Drugi svjetski rat okončan, stari saveznici postali su novi rivali, jer se pokazalo da su ekonomski sistemi dva bloka i njihova ideološka podloga potpuno međusobno nekompatibilni. Zapadne zemlje su svoju ideologiju zasnovale na ideji slobodnih tržišta i slobodne volje građana da jedni sa drugima stupaju u ekonomske i svake druge odnose slobodnom voljom, a da ekonomija posluži kao materijalna osnova za stvaranje uslova za život i slobodu. Sovjetski Savez i njegovi socijalistički saveznici, temeljeni na ideologiji Karla Marksa i Fridriha Engelsa, smatrali su da su slobodna tržišta samo izgovor za kapitalističku eksploataciju radnika i bogaćenje elita na leđima radnog naroda, zbog čega su težili uništenju kapitalizma kao sistema i stvaranju ekonomskih odnosa u kojima bi radnici i seljaci bili centar svih društvenih odnosa. Iz ovih nepomirljivih ideoloških razlika nastao je sukob dva pogleda na svijet koji je nekoliko puta svijet doveo na ivicu rata. S tim u vezi Sovjetski Savez i zemlje u njegovoj zoni uticaja, i zapadne zemlje, predvođene SAD, osnovali su vojno-političke blokove kako bi se odbranili od prijetnje sa druge strane. Zapadni blok je u aprilu 1949. godine u Vašingtonu osnovao NATO savez, a u njega su uključili i svoje bivše neprijatelje - Njemačku i Italiju.

Iako je NATO prevashodno osnovan kao kontrateža Varšavskom paktu, mnogo ljudi ne zna da je odbrana slobodnog tržišta i svjetskog poretka zasnovanog na slobodnoj trgovini jedan od osnovnih zadataka NATO-a.

Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, nakon sastanka sa Stevom Pendarovskim, predsjednikom Sjeverne Makedonije, 28. aprila u Briselu podsjetio je na agendu "Inicijativa NATO 2030", čiji je osnovni cilj, kako je rekao, odbrana trenutnog međunarodnog poretka i pravila na kojima je on utemeljen.

Prva rečenica u upravo objavljenom intervjuu Entonija Blinkena, državnog sekretara SAD, u emisiji "60 minuta" američkog javnog emitera, je da je cilj SAD upravo odbrana ekonomsko-političkog sistema koji je Zapad osnovao nakon Drugog svjetskog rata, i spomenuo Kinu kao jedinog rivala.

"Kina je jedina zemlja na svijetu koja ima vojni, ekonomski i diplomatski kapacitet da podrije sistem zasnovan na pravilima, koji nama toliko znači", rekao je Blinken.

Bez obzira na to da li se slagali s ovakvim pogledom ili ne, jasno je da je NATO alijansa mnogo više od "običnog" vojno bezbjednosnog saveza. NATO je sistem vrijednosti sa slobodnim tržištem u svom centru. U tom svjetlu treba posmatrati i politiku proširenja NATO-a, a koja je u aprilu, povodom godišnjice primanja Sjeverne Makedonije i posjete Pendarovskog, bila centralna tema.

BiH je u Brisel 2019. poslala Program reformi, dokument koji bi trebalo da posluži kao osnova buduće saradnje s alijansom. O njemu smo na ovom mjestu pisali već nekoliko puta, a ovog puta ćemo samo podsjetiti da svako ko čita dokument treba da obrati pažnju koliko se prostora posvećuje ekonomskim reformama, demokratizaciji društva i građanskim slobodama. To je zato što se kompletan politički sistem Zapada temelji na ovoj vrsti ekonomskih odnosa, i svi javni resursi crpe svoju snagu iz njih, i stavljaju se u njihovu odbranu.

NATO-u i zemljama koje ga podržavaju mnogo je važnije da BiH bude dio zapadnog vrijednosnog sistema nego formalno članica Alijanse. Imajući u vidu da je više od 70 odsto bh. ekonomije direktno vezano za NATO ekonomski prostor, može se izvući zaključak da je BiH već dio ovog bloka, a odnosi sa EU će tu vrstu odnosa samo dodatno formalizovati i učvrstiti.

Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije