BiH

Mjere iz Pribeovog izvještaja nisu sprovedene

Mjere iz Pribeovog izvještaja nisu sprovedene
Foto: Arhiva | Mjere iz Pribeovog izvještaja nisu sprovedene

SARAJEVO, BRISEL - Delegacija EU sutra će organizovati debatu "Pravo na pravdu", u kojoj će biti riječi o onome što je do sada implementirano iz izvještaja eksperata Evropske komisije, njemačkog pravnika Rajnharda Pribea, koji je objavljen prije godinu dana.

U Delegaciji EU za "Nezavisne" kažu da će pitanja integriteta u pravosuđu i borbe protiv korupcije biti u fokusu debate, s ciljem da se nastavi otvoren dijalog sa građanima, vlastima, stručnjacima, privatnim sektorom, NVO-ima, akademskom zajednicom i drugim akterima, o potrebi da se hitno adresiraju prioriteti iz oblasti vladavine prava u zemlji.

"Na ovom događaju, osim visokih zvanica iz EU na čelu sa komesarom za susjedstvo i proširenje Oliverom Varheljijem i šefom Delegacije EU i specijalnim predstavnikom EU u BiH Johanom Zatlerom, učešće će uzeti i njemačka ambasadorka u BiH Margret Uber, ministarka pravde Austrije Alma Zadić, predsjednik Evropske asocijacije sudija i potpredsjednik Međunarodne asocijacije sudija Hoze Igreja Matos, član Evropskog parlamenta i izvjestilac za BiH Paulo Rangel, te brojni drugi istaknuti stručnjaci iz Evrope i BiH", kažu oni.

Upozoravaju da se u Izvještaju Evropske komisije za 2020. godinu navodi da nisu preduzete odgovarajuće mjere u vezi sa nalazima iz Pribeovog izvještaja, koji je, kako ističu, ukazao na niz nedostataka u oblasti vladavine prava u zemlji.

"EU stoga i dalje apeluje na sve nadležne vlasti da se počnu baviti nalazima izvještaja i odgovarajućim ključnim prioritetima koji su identifikovani u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU", naglašavaju oni.

Prošlog mjeseca, kako ističu, pozdravili su uspostavljanje Zajedničkog koordinacionog tijela udruženja sudija i tužilaca, s ciljem da odigraju konstruktivniju ulogu u pravosudnoj reformi, uključujući i osiguravanje integriteta, kako je predloženo u Pribeovom izvještaju.

"Kako bi se značajno unaprijedio nivo integriteta u pravosuđu i približio evropskim standardima, bh. vlasti treba hitno da omoguće usvajanje i sprovođenje izmjena i dopuna Zakona o VSTS-u koje se tiču integriteta. Napredak u ovoj oblasti ključan je i za vraćanje povjerenja građana u pravosudni sistem BiH. Uporedo s tim, trajnije poboljšanje funkcionisanja pravosuđa u BiH zahtijeva, između ostalog, usvajanje novih zakona o sudovima BiH i o VSTS-u u skladu s evropskim standardima, kako je i navedeno u ključnim prioritetima iz Mišljenja", naglašavaju.

U Ambasadi Njemačke u BiH za "Nezavisne" kažu da je Pribeov izvještaj dodatno razradio mjere koje su naznačene u Mišljenju Evropske komisije za kandidaturu BiH, te da je predložio dodatne mjere.

"U Izvještaju EU o napretku BiH od 6. oktobra ocijenjeno je da ukupno nije postignuto dovoljno napretka u oblasti vladavine prava. Njemačka vlada dijeli ovo mišljenje Evropske komisije. Iz tog razloga pozdravlja činjenicu da je EU delegacija u BiH pod motom 'Pravo na pravdu' pokrenula seriju javnih debata sa predstavnicima pravosuđa i civilnog društva BiH po pitanju vladavine prava", kažu oni.

Milan Tegeltija, predsjednik VSTS-a, kaže za "Nezavisne" da je ta institucija krenula s ispunjavanjem preporuka iz Pribeovog izvještaja poput uspostavljanja jedinice za integritet unutar VSTS-a.

"To nije dovoljno jer ova jedinica u ovakvom sastavu ne može da obavlja poslove koji su predviđeni Pribeovim izvještajem", kaže Tegeltija. Ističe da su neke mjere koje je VSTS usvojio osporene, poput pravilnika o imovinskim kartonima koji je osporio Sud BiH.

"Sada je na zakonodavnoj i izvršnoj vlasti da urade svoj dio posla. Njihov posao i šta će oni eventualno uraditi ne mogu da komentarišem", naglašava on i ističe da je na zakonodavnoj vlasti da donese amandmane na Zakon o VSTS-u.

Što se tiče Pribeovog izvještaja, Tegeltija kaže da se u njemu ne konstatuje da postoji politički pritisak na pravosuđe, već da postoji percepcija javnosti da taj pritisak postoji, a da u izvještajima EU nisu navedeni konkretni dokazi koji bi ukazivali da postoji neprimjeren uticaj na rad pravosuđa.

Podsjećanja radi, Pribeov izvještaj napisan je na zahtjev građana koji su tražili rješavanje neriješenih ubistava u BiH, poput slučaja Davida Dragičevića u Banjaluci i Dženana Memića u Sarajevu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije