SARAJEVO, BANJALUKA - Oko 88 odsto ispitanih građana u BiH smatra da su mladi izloženi nekom obliku diskriminacije i to najčešće u oblastima zaposlenja, ali i školovanja, pokazalo je istraživanje o prisustvu diskriminacije u bh. društvu, koje je sproveo Omladinski resursni centar iz Tuzle.
Istraživanje je sprovedeno u decembru prošle godine, a obuhvatilo je oko 1.500 ispitanika različitih dobnih, interesnih i etničkih grupa, iz FBiH, RS i Brčko distrikta.
Rezultati istraživanja govore da su žrtve diskriminacije uglavnom mladi, nacionalne manjine i žene.
"Oko 37 odsto ispitanih ne zna da su Romi najbrojnija manjina, što govori da su problemi ove populacije posljedica generalnog nerazumijevanja i nezainteresovanosti građana da se suoče sa ovom problematikom", navodi se u istraživanju.
Iako su diskriminacija na osnovu pola, nacionalnosti i religijske pripadnosti najzastupljeniji oblici, ispitani su izjavili da postoji još dosta vidova diskriminacije kao što su medijska, diskriminacija djece i seksualna diskriminacija.
Ono što zabrinjava, navodi se u saopštenju Omladinskog centra, jeste podatak da prema istraživanju oko 60 odsto ispitanih ne zna da u BiH postoji Zakon o zabrani diskriminacije, ali su dosta dobro upoznati sa oblicima i načinima diskriminacije, koji su obuhvaćeni zakonom.
"Ovaj podatak nam govori da je navedeni zakon dobro pripremljen, ali da je slabo prezentovan građanima. Takođe, oko 70 odsto građana uopšte ne zna šta je to institucija ombudsmana", podaci su istraživanja.
Građani koji su učestvovali u anketi smatraju da su rat i etničke podjele, predrasude, politika i političke partije glavni uzroci diskriminacije u BiH.
Nikola Baštinac, predsjednik Odbora za pitanja mladih u Narodnoj skupštini RS, je kazao da smatra da u našem društvu ne postoji diskriminacija kada je u pitanju zaposlenje mladih i njihovo školovanje.
"Problem kod nas je što veliki broj mladih želi da neko za njih uradi ono što bi oni trebali sami raditi, pa i kada to mogu, oni ne žele da se potrude, već očekuju da im to neko drugi riješi", naveo je Baštinac.
Prema njegovim riječima, kada je u pitanju zaposlenje, ranije je postojao problem što poslodavci nisu htjeli da zaposle mlade bez iskustva, ali da je to riješeno kroz razne programe volontiranja.
Sociolog Ivan Šijaković je kazao da su mladi veoma dobro dijagnostifikovali prisustvo diskriminacije u bh. društvu.
"Manjinske nacionalne grupe su u podređenom položaju u odnosu na tri većinska naroda, prisutna je i polna diskriminacija kao i diskriminacija u obrazovanju, kada je na primjer, u pitanju obrazovanje za nekakvo atraktivno zanimanje gdje je školarina skupa", naveo je Šijaković.
On je istakao da su ovakva istraživanja vrlo korisna i da ih obavezno treba staviti na uvid vlastima kako bi znale šta treba da preduzmu.
Ljubomir Sandić, ombudsman BiH, je kazao da ne vjeruje da je postotak diskriminacije, koji je pokazalo istraživanje, tako visok i da bi se kod ovakvih anketa trebalo obavezno postaviti pitanje građanima šta je po njihovom mišljenju diskriminacija.
"Diskriminacija kao povreda ljudskih prava je vrlo teško prepoznatljiva zbog čega ju je teško i dokazati i prema ovim podacima ispadne da je kod nas sve diskriminisano", kazao je Sandić.
On smatra da je veliki broj građana upućen da postoji institucija ombudsmana u BiH ali da je problem taj što ne znaju šta su njena nadležnost i ovlaštenja, tako da ne znaju kada nam se mogu obratiti.
"Zbog toga je potrebno da se veća pažnja posveti promociji ljudskih prava i instituciji ombudsmana", istakao je Sandić.