BANJALUKA, SARAJEVO - Dinamika kretanja stanovništva u BiH je stalno izražena i uglavnom se radi o ljudima koji još nisu čvrsto odlučili gdje žele da žive, izjavio je Stevo Pašalić, profesor demografije u Istočnom Sarajevu.
"Mnogi su se nakon rata prijavljivali u određene opštine samo da bi regulisali neka svoja prava, nakon čega bi se odmah odjavljivali. Ovo se dobro može vidjeti na primjeru Zvornika, gdje je 2007. godine 1.100 stanovnika napustilo opštinu, od kojih se više od 800 vratilo u FBiH, što govori da su se prijavili samo da ostvare pravo na svoju imovinu. Kad su to postigli vratili su se tamo gdje su započeli novi život", kazao je Pašalić.
Prema najnovijim podacima Agencije za statistiku BiH, u unutrašnjim migracijama u BiH u prošloj godini su se u RS doselila 12.924 stanovnika, u FBiH 27.607 i Brčko distrikt 836.
Iz Agencije navode i da se u protekloj godini iz RS odselilo 11.817 osoba, iz FBiH 28.674, a iz Brčko distrikta 876 stanovnika.
U Agenciji kažu da je najveći broj preseljenog stanovništva unutar BiH starosti od 20 do 39 godina, njih 20.966, što je 51 odsto ukupnih kretanja.
Od tog broja, prema podacima Agencije, udio ženske populacije u ukupnom migracionom kretanju je 22.663 ili 54,8 odsto, a muškaraca 18.704 ili 45,2 odsto.
Pašalić ističe da je u BiH nužno napraviti popis stanovništva kako bi se konačno utvrdio tačan broj stanovnika, jer je pitanje procjena vrlo "rastegljivo".
"Popis je poslije svih krupnih demografskih promjena neophodan", ističe Pašalić, dodajući da to dokazuju primjeri iz prakse.
On je naveo da je na primjer Austrougarska, koja je došla u BiH 1878. godine, već sljedeće godine napravila popis, Kraljevina Jugoslavija je nastala 1918. godine, a popis je uslijedio tri godine kasnije, kao i da je već 1948. godine, samo tri godine po okončanju Drugog svjetskog rata, napravljen popis.
"I Hrvatska, koja je imala slična zbivanja kao i BiH, napravila je popis 2001. godine bez obzira na to što je u toj zemlji u značajnoj mjeri promijenjena demografska slika", podsjetio je Pašalić.
On objašnjava da je mnogo izgubljeno zbog toga što nema validnih podataka koji omogućavaju validna planiranja.
"Popisom se ništa ne cementira, kao što neki tvrde", kaže Pašalić, navodeći da je stanovništvo "dinamička kategorija" i da će se kretati i poslije popisa tamo gdje želi.
Prema njegovim riječima, podaci od popisa su relevantni pet godina, a nakon devet godina su neupotrebljivi.
"Mi imamo popis koji je bio prije 18 godina", podsjetio je Pašalić, napominjući da je dobro poznato šta se sve u BiH dogodilo u tom periodu, tako da su zaključci o neophodnosti popisa nepotrebni.