HAG, BEOGRAD - Ratko Mladić, general Vojske RS, danas će na prvom pojavljivanju pred Haškim sudom najvjerovatnije tražiti odlaganje od 30 dana da bi se izjasnio o optužnici, rekao je Miloš Šaljić, pravni zastupnik porodice Mladić.
On je istakao da će na prvom pojavljivanju pred sudom Mladića zastupati beogradski advokat Aleksandar Aleksić, ali da je to privremeno rješenje.
"Mladić se neće izjašnjavati o optužnici. Tražiće vrijeme od 30 dana da prouči optužnicu i da se konsultuje sa braniocima", kazao je Šaljić i dodao da branioci još nisu određeni.
Aleksića je postavio Haški tribunal zato što Mladić nije odredio ko će ga zastupati. Po pravilima Tribunala, Aleksić će posjetiti Mladića u sudskom pritvoru i sa njim porazgovarati o sadržaju optužnice.
Advokat Aleksić trenutno pred Haškim tribunalom brani Stojana Župljanina, optuženog za zločine nad nesrbima u BiH 1992, kada je on bio šef policije u Banjaluci. Takođe, ranije je pred Tribunalom zastupao generala Vojske Jugoslavije Nebojšu Pavkovića, nepravosnažno osuđenog na 22 godine zatvora zbog zločina nad kosovskim Albancima 1999.
Sudija Alfons Ori iz Holandije pozvaće Mladića da potvrdi svoj identitet, pitaće ga da li je pročitao optužnicu i da li razumije njene navode. Sudija će zatim optuženog upitati i da li želi da se izjasni o krivici po navodima optužnice.
Mladić je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Uhapšen je 26. maja, u Lazarevu kod Zrenjanina, a u utorak je iz Beograda izručen u Hag.
Miša Gavrilović, politički analitičar za Balkan, kaže da su SAD proglasile bivšeg komandanta Vojske RS ratnim zločincem još 1992. godine, skoro tri godine prije Srebrenice.
Glavna tema u slučaju "Mladić" je i dalje njegovo zdravlje i dok zvaničnici uvjeravaju da su besmislice da boluje od raka, njegov advokat nalazima dokazuje da je Mladić operisan od tumora limfnih žlijezda te da je primio hemoterapiju. Advokat Šaljić tvrdi da se Mladić prije dvije godine liječio na VMA i to u periodu od aprila do jula 2009. godine.
Slobodan Homen, sekretar u Ministarstvu pravde Srbije, kazao je da su navodi da Mladić boluje od raka i da je liječen u srbijanskoj bolnici potpuna besmislica.
Tvrdnje Šaljića juče je demantovao i Dragan Šutanovac, ministar odbrane Srbije, koji kaže da Vojska Srbije i njena služba bezbjednosti nekoliko godina pokrivaju VMA i da je prosto nemoguće da se bilo ko od haških optuženika tamo liječio.
Boris Tadić, predsjednik Srbije, u intervjuu datom RTS-u ponovio je da će biti sprovedena istraga o tome ko je Mladiću pomogao u skrivanju.
"Mi svakoga dana, svakoga minuta dobijamo informacije o Mladićevom skrivanju", rekao je Tadić i odlučno odbacio tvrdnje da su srpske vlasti znale gdje se Mladić ranije skrivao i takve navode nazvao glupostima.
Pomoć iz RS
Aleksandar Džombić, premijer RS, rekao je da će Vlada RS izdvojiti 100.000 KM za Fondaciju za pružanje pravne pomoći osumljičenima za ratne zločine pred sudom u Hagu.
"Fondacija je formirana 2004. godine. Njome upravlja Boračka organizacija RS i mi smo predložili da izdvojimo sredstva za Fondaciju, a Boračka organizacija će donijeti odluke kako, na koji način i kome će pomoći", rekao je Džombić.
Ešton: Potrebna jaka uloga EU
Hapšenje Ratka Mladića dovodi Srbiju bliže članstvu u EU a zapadnom Balkanu daje nadu za dugoročni mir, napisala je Ketrin Ešton, visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednost u kolumni u britanskom "Gardijanu".
Ona je ipak upozorila da problemi postoje, i da postoji opasnost od povratka nasilja, te da je potrebna jaka uloga EU u regionu, ali i inicijativa od strane balkanskih zemalja.
"Ranije ovog mjeseca (maj) ubijedila sam Milorada Dodika, vođu bosanskih Srba, da povuče svoju prijetnju o referendumu koji bi mogao dovesti do novog konflikta. Sada pokušavam da spustim tenzije u Albaniji", napisala je Eštonova. Istakla je da je EU kasno intervenisala u BiH tokom rata u toj zemlji.
"Ali kada smo to na kraju učinili, vojni komandanti kao što je Rupert Smit i diplomate kao što je Ričard Holbruk koristili su moć međunarodne zajednice da zaustave borbe. Nakon ovoga Evropljani, kao što su Havijer Solana, Karl Bilt, Pedi Ešdaun i Bernar Kušner su se postarali da razgovori zamijene ratovanje", istakla je Eštonova.