BEOGRAD- Ratko Mladić, general i komandant Vojske Republike Srpske od 1992. do 1996. godine, i do dana hapšenja, 26. maja u selu Lazarevo kraj Zrenjanina, najveća prepreka Srbiji u procesu evrointegracija, optužen je pred Haškim tribunalom 25. jula 1995. za genocid, saučesništvo u genocidu, zločine protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja rata u BiH.
Na listi Mladićevih zločina su, prema optužnici Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, genocid, progoni, istrebljenje i ubistva, deportacija i nečovječna djela, terorisanje civila, okrutno postupanje, napadi na civile, uzimanje talaca...
Optužnica je više puta proširivana, prvi put samo četiri mjeseca nakon podizanja - 16. novembra 1995. godine, i odnosi se na ratne zločine vezane za napad u julu 1995. na Srebrenicu koju su Ujedinjene nacije prethodno proglasile bezbjednom zonom. Tereti se, takođe, i za uzimanje talaca iz redova osoblja mirovne misije UN.
UBISTVA U SREBRENICI: Pod njegovom komandom, precizirano je, ubijeno je više od 7.000 muslimanskih zarobljenika na području Srebrenice. Događaj se smatra jednim od najvećih ratnih zločina od Drugog svjetskog rata, a Haški tribunal ga je kvalifikovao kao čin genocida.
Haški optuženik Mladić tvrdi da nema veze sa zločinima u Srebrenici, preniko je nakon viđenja sa ocem njegov sin Darko, i dodao da jedino što mu je rekao u vezi Srebrenice jeste "da nema veze s tim što je urađeno tamo".
Interesantan podatak je i da je njemački sudija Kristof Flige, predsjedavajući sudskog vijeća zaduženog za "slučaj Mladić" u Haškom tribunalu, poznat javnosti po stavu da se u Srebrenici nije dogodio genocid.
Mladić se tereti i za granatiranje Sarajeva, gdje su snajperski ubijani civili sa okolnih brda iznad grada tokom opsade od 1992. do 1995, a odgovoran je i za logore Omarska, Keraterm, Manjaca i Trnopolje.
IZMJENA OPTUŽNICE: Tužilaštvo Haškog tribunala je ponovo, 8. novembra 2002. godine, izmijenilo optužnicu protiv ratnog komandanta Vojske Republike Srpske prema kojoj se, kako je precizirano, Mladić tereti za jedan slučaj genocida, sedam slučajeva saučesništva u genocidu i šest slučajeva kršenja zakona i običaja rata, uključujući ubistva, sprovođenje terora nad civilima i uzimanja talaca.
Obrazloženje za izmjenu optužnice odnosilo se na potrebu da se konsoliduju prva i druga optužnica, odnosno u novoj su ostavljeni samo "najgori zločini".
Izmjena je trebalo da dozvole spajanje ove i optužnice protiv političkog lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića, protiv koga je pojedinačna optužnica podnijeta 28. aprila 2000. godine i suđenje je u toku.
Nakon hapšenja Mladića, Karadžićev advokat Piter Robinson izjavio je da bi to moglo da utiče na suđenje njegovom klijentu pred Haškim tribunalom. Robinson je rekao da je samo oko 20 odsto ovog procesa okončano, a da bi sudije mogle da odluče da sude Mladiću i Karadžiću zajedno.
ZAJEDNIČKI RAD: Robinson je, pored toga, kazao da Karadžićev tim odbrane mora da odluči da li da nastavi suđenje ili da traži da se ono zaustavi, a da nastavi rad zajedno sa Mladićevim timom odbrane.
Tužilaštvo Haškog tribunala podnijelo je i 13. maja prošle godine sudu prijedlog izmijenjene i dopunjene optužnice protiv Mladića, navodeći da je, zajedno sa Karadžićem, bio "ključni čovjek u zajedničkom zločinačkom udruživanju radi trajnog protjerivanja muslimana, Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva sa teritorije BiH koju su bosanski Srbi smatrali svojom".
U dijelu optužnice koji se odnosi na zločine u opštinama koje su bosanski Srbi smatrali svojom teritorijom ostaje isti broj opština - šest je uklonjeno (Bihać-Ripač, Bosanska Gradiška, Doboj, Gacko, Nevesinje i Teslić), a šest novih dodato (Hadžići, Ilidža, Novo Sarajevo, Pale, Sokolac i Trnovo).
Iako je zadržala isti broj opština, izmijenjena optužnica oslanja se na već ranije presuđene slučajeve u Haškom sudu, a izbačene su dvije opštine za koje Tribunal nije doneo presudu.
PRECIZIRANJE: Kao vrhovni komandant srpskih snaga, Mladić je optužen za planiranje, podsticanje i naređivanje svih zločina koje su njegovi potčinjeni počinili, a izmjenom optužnice "išlo" se na preciziranje i otvaranje mogućnosti eventualnog objedinjavanja tog postupka sa suđenjem Karadžiću, odnosno doprinosu fer i efikasnijem procesu kada do njega dođe.
Zvanični podaci ukazivali su da je Mladić bio u bjekstvu od kraja 1996. godine. Proteklih 15 godina bilo je tvrdnji da je viđan na brojnim lokacijama - od Beograda, preko okoline Valjeva i Pančeva do Romanije, Zlatibora, Cera....
Utvrđeno je da je u vojnim objektima boravio do početka 2002. godine i od tada do hapšenja bio je "nevidljiv" za javnost i nedostupan domaćim i stranim istražnim organima.
Pokušaji hapšenja su propadali, međunarodni zvaničnici vršili pritisak na vlasti u Srbiji, a predstavnici policije i Tužilaštva za ratne zločine su poručivali da su "svi kapaciteti svih službi usmjereni u cilju hapšenja Mladića".
KOST U GRLU: Najtraženiji haški optuženik bio je "kost u grlu" srpskih vlasti posebno u mjesecima koji su prethodili njegovom hapšenju, usljed činjenice da je "stajao" na evrointegracijskom putu države.
Zamjenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić izjavio je krajem prošle godine da nemogućnost Srbije da uhapsi Mladića košta zemlju više od milijardu evra godišnje izgubljenih investicija i pristupnih fondova Evropske unije, a 2010. Rasim Ljajić je tvrdio da dnevni troškovi hvatanja Mladića iznose između 15.000 i 30.000 evra.
Očekivano, Mladić je bio i tema tokom afere "Vikiliks" kada je, citirajući jednu od američkih diplomatskih depeša u svom posjedu, sajt prenio izjavu španskog diplomate Ramona Abaroa da je, suprotno tvrdnjama, Vlada Srbije 2008. godine "savršeno znala gdje je Ratko Mladić".
Poslednji Bramercov izvještaj, proslijeđen 19. maja Savjetu bezbjednosti UN, konstatovao je da Srbija adekvatno sarađuje sa tim sudom kada je riječ o pružanju pomoći u tekućim postupcima, ali da "uprkos jasno izraženoj volji ne ulaže dvoljne napore da pronađe preostale haške optuzenike".
IZRAŽENA ŽELJA: Haški tužilac je u izvještaju, čiji je veći dio bio posvećen problemima u potrazi za Mladićem i Goranom Hadžićem, tada naglasio da vlasti Srbije "izraženu želju za pronalaženje begunaca moraju da pretoče u konkretnu akciju i vidljive rezultate", a dan nakon hapšenja najavio mogućnost proširenja optužnice protiv Mladića.
"Moja kancelarija je prije nekoliko mjeseci sudijama na uvid uručila amandman za proširenje optužnice. Sada čekamo završetak istrage u Beogradu, a kada Mladić bude u Hagu svakako ćemo razmotriti mogućnost proširenja optužnice", izjavio je Bramerc, a za mogućnost zajedničkog suđenja Mladiću i Kradžiću založila se i bivši glavni tužilac haškog tribunala Karla del Ponte, dok je zahtjev za proširenje optužnice protiv Mladića najavila Vlada Hrvatske.
Takođe, pravni zastupnici porodica čiji su sinovi poginuli u kasarni na Topčideru 2004. godine, zatražili su od nadležnih istražnih organa da ispitaju Mladića o tome da li se on ili neko iz njegovog obezbjeđenja nalazio u podzemnom objektu "Karaš" u vrijeme pogibije gardista Dražena Milovanovića i Dragana Jakovljevića.
JATACI: Oglasilo se i Tužilaštvo tražeći ukidanje oslobađajuće presude Mladićevim jatacima, a zamjenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić poručio je da je moguće da Mladić u Hagu bude saslušan i kao svjedok u okviru istraga koje se vode povodom zločina izvršenih nad Srbima tokom rata u BiH.
Predsjednik Srbije Boris Tadić u susretima sa svjetskim i zvaničnicima Tribunala posljednjih mjeseci je poručivao: "Završićemo saradnju sa Hagom"... i dogodilo se - Tribunal je precrtao stavku "prioritet broj jedan".
"U ime Republike Srbije obaveštavam vas da je danas tokom jutarnjih sati uhapšen Ratko Mladić u akciji koju su izvele koordinisano BIA i sluzba za otkrivanje ratnih zločina. Skinuta je ljaga sa Srbije", rekao je Tadić na vanrednoj konferenciji za štampu 26. maja.
Uslijedile su reakcije političara iz regiona i svijeta, analitičara, javnosti, medija: Čestitke Srbiji, otvoren put ka EU, pomirenje za region.., a na povremene navode da su "vlasti znale gdje je Mladić" Tadić je odreagovao riječima: "To su gluposti".
ČESTITKE: Interpol je hapšenje ocijenio kao trijumf međunarodnog prava, međunarodne organizacije, političari i predstavnici stranaka i institucija pozdravili su hapšenje bivšeg vojnog vođe bosanskih Srba, pa tako OEBS ocjenjuje da se radi o važnom koraku za pravdu i regionalno pomirenje, odnosno zatvaranju "tamnog poglavlja istorije Blakana".
Priznanja srpskim vlastima za, prema opštoj ocjeni "istorijski potez", stizala su iz minuta u minut, a među "oduševljnima" bili su glavni haški tužilac Serž Bramerc, generalni sekretar Savjeta Evrope Torbjern Jagland, predsjednik Italije Đorđo Napolitano, visoka predstavnica EU Ketrin Ešton, evropski komesar za za proširenje Štefan File, predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso, generalni sekretar UN Ban Ki Mun...
Generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen smatra da je hapšenje prilika da pravda bude zadovoljena, njemu su se priključili i francuski predsjednik Nikola Sarkozi, holandski premijer Mark Rute.
Bijela kuća nije krila "oduševljene" zbog hapšenja Mladića, dok je ministar spoljnih poslova Švedske Karl Bilt izjavio da su šanse Srbije da se pridruži Evropskoj uniji sada "bolje nego bilo kada ranije".
U reagovanjima aktera na domaćoj političkoj sceni dominira olakšanje zbog uspješno okončane akcije hapšenja, pri čemu premijer Srbije Mirko Cvetković posebno ističe da je to "dokaz da su sve nadležne institucije ozbiljno radile svoj posao".
Lideri susjednih država, hrvatski predsjednik Ivo Josipović, slovenački premijer Borut Pahor, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ocijenili su hapšenje Mladića kao izuzetno važno za odnose u regionu i "korak ka pomirenju u ovom dijelu Evrope", a srpsko Tužilaštvo je "podvuklo" segment zadovoljenja pravde - podsjetivši da su "žrtve i njihove porodice dugo čekale na ovaj trenutak".
POSJETE: U danima koji su prethodili sticanju zakonskih uslova za izručenje Mladića Haškom tribunalu posjećivali su ga, pored zvaničnika, članovi porodice - supruga Bosiljka, sin Darko i unuci, kao i advokat Miloš Šaljić.
Pred "put u Hag" ispunjena mi je i najveća želja - posjetio je grob kćerke Ane koja je pod nerasvijetljenim okolnostima 1994. izgubila život u 23. godini.
Slika uhapšenog Mladića, koji nije pružao otpor, obišla je svijet, mnogi su se osjetili pozvanima da govore o njegovoj ličnosti i (ne)djelu, a bivši pregovarač UN za bivšu Jugoslaviju Lord Dejvid Oven rekao je: "Poznajem ga vrlo dobro. On je rasista, on je nemilosrdan".
Činjenice će utvrditi Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju - uslovi za prebacivanje Mladića u Hag su ispunjenii, žalba je odbijena, rješenje o izručenjuje je pravosnažno.
Portparol Tribunala Nerma Jelačić poručila je: "Sheveningen je spreman da preuzme 27. pritvorenika po završteku ekstradicionog postupka u Srbiji".
Mladić je kaso danas izručen Tribunalu u Hagu...