BRISEL - Evropska unija još nije sigurna kakvu vrstu politike prema BiH treba voditi u budućnosti, potvrđeno je u Kancelariji Ketrin Ešton, visokog predstavnika za spoljnu politiku i bezbjednost.
"Brisel razmatra mjere koje bi doprinijele ubrzanju evrointegracija BiH, ali za sada nema zvanične potvrde da bi se među tim instrumentima mogle naći i eventualne sankcije za bh. političare ili institucije za koje bude utvrđeno da namjerno blokiraju napredak zemlje ka EU", javlja Deutsche Welle.
Prema nezvaničnim informacijama, moguće sankcije bi podrazumijevale uskraćivanje pomoći EU, zamrzavanje sredstava političara, ali i zabranu ulaska u EU.
Doris Pak, izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH, kaže da ne zna da li ima istine u inicijativi uvođenja sankcija, ali i ističe da ona ne bi imala ništa protiv toga.
"To jeste jedan od instrumenata. Mi nemamo mnogo drugih. Možemo da tražimo, da govorimo, pravimo rezolucije, ali to nije dovoljno podsticajno za njih. Ne znam da li ima istine u toj inicijativi uvođenja sankcija, ali ako ima, ja nemam ništa protiv. Političari moraju jednom da shvate za šta su izabrani", istakla je Pakova.
Da postoji realna mogućnost uvođenja finansijskih mjera kao mogućeg mehanizma deblokade evrointegracija BiH smatraju i u Međunarodnoj kriznoj grupi (MKG).
Marko Prelec, direktor programa za Balkan u MKG-u, kaže da za sada još ne postoji saglasnost unutar EU u vezi s tim.
"To je ideja koja zvanično postoji unutar evropskih institucija u Briselu. Nemamo informacije da je odluka donesena, ali se o tome govori već duže u kontekstu napora da se ojača profil evropskog predstavnika u BiH", kaže Prelec.
Evropski ministri spoljnih poslova u decembru prošle godine apelovali su na novoizabrane političke lidere u BiH da se angažuju na konstruktivnom političkom dijalogu kako bi razvili zajedničku viziju budućnosti BiH i usmjerili zemlju u pravcu evrointegracija.
Zoran Ðerić, funkcioner PDP-a, smatra da je vrijeme kažnjavanja političara iza nas, te da BiH mora da teži demokratiji kako bi dostigla demokratske evropske standarde.
"Mislim da Zapad neće više pribjegavati takvim metodama kažnjavanja i da je to vrijeme prošlosti. Političari koji su dobili povjerenje građana na prethodnim izborima su dužni da to povjerenje opravdaju, a to će učiniti tako što će se zalagati za demokratizaciju i evropske norme", istakao je Ðerić.
Sličan stav ima i Mirko Okolić, funkcioner SDS-a, koji za mogućnosti kažnjavanja političara krivi političke faktore Federacije BiH, navodeći da one pokušavaju izdejstvovati reakciju međunarodne zajednice na štetu RS.
"To svakako nije demokratsko rješenje, a još manje dugoročno rješenje. Vlast na državnom nivou nije formirana i to je nedopustivo. Ta situacija se treba što prije riješiti", kazao je Okolić.
Izvršni sekretar SNSD-a Rajko Vasić kaže da briselska administracija nije precizna kada je u pitanju dalja budućnost BiH, te da bi bilo dobro, kako navodi, "reći jednom BiH šta se želi od nje".
"Ta priča o kažnjavanju političara je neka posljedica sarajevsko-briselske političke kuhinje i to je stari, dobro oprobani recept. Brisel treba da razdvoji brigu o BiH sa procesima integracija i sa procesima priključivanja u NATO", smatra Vasić.
Ivo Miro Jović, član HDZ BiH, smatra da je velika stvar što se Njemačka angažuje u BiH kroz organizaciju ovakvih razgovora sa ključnim političkim faktorima, iako navodi da je angažman Njemačke uvijek bio značajan, mada javnost o tome nije mnogo znala. On takođe ističe da je pozitivno što je, kako navodi, Merkelova poručila SDP-u da BiH mora biti jednakopravna zajednica tri naroda.
Prema njegovom mišljenju, angažman EU mora biti više konstruktivan i partnerski, a manje zasnovan na sankcijama i zabranama.
"Međunarodna zajednica je sa visokim predstavnikom Volfgangom Petričem napravila toliko zla da je i sam Petrič kasnije rekao da je nosio luđačku košulju. Međunarodna zajednica to sebi više ne smije dozvoliti", smatra on.
Saša Magazinović, šef Odjeljenja za međunarodnu saradnju SDP-a, kaže da ta partija nema ništa protiv sankcija za političare koji blokiraju evropski put.
"Mi u SDP-u apsolutno nemamo ništa protiv toga i ne znamo ko bi uopšte mogao biti protiv toga s obzirom na to da se svi bar deklarativno zalažu za brzi put ka EU", ističe Magazinović.
Prema njegovim riječima, SDP-u je svaka dobronamjerna pomoć dobro došla.
"Mi stojimo na stanovištu da će na kraju sve odluke donositi domaći političari", kaže on.