ZAGREB - Sve više Hrvata se solidariše s bh. Hrvatima kojima će u srijedu biti izrečena presuda u Haškom sudu, a tokom proteklog vikenda većina hrvatskih biskupa je pozvala sveštenike i vjernike da se mole za optužene.
Vjerovatno najažurniji u ovim pozivima bio je sisački biskup Vlada Košić, koji je u pismu sveštenicima napomenuo kako haško tužilaštvo za šetoricu Hrvata traži kaznu od ukupno 220 godina zatvora, upozorivši da to "nije presuda samo šestorici Hrvata, nego svim Hrvatima i Hrvatskoj", piše "Večernji list".
Još prije njega, članovi Hrvatskog svjetskog kongresa su takođe uputili poziv za molitvu i post uoči presude Hrvatima.
U srijedu će Haški sud donijeti presudu najvišim predstavnicima Herceg Bosne i Hrvatskog vijeća odbrane, bivšim vojnim i političkim čelnicima ''Herceg Bosne''.
Ukoliko budu okrivljeni, postoji mogućnost da Hrvatska bude proglašena agresorom na BiH, s namjerom da otcijepi dijelove te zemlje i pripoji ih Hrvatskoj.
Za zločine počinjene nad Bošnjacima i drugim nehrvatima od 1992. do 1994. godine u Hercegovini i srednjoj Bosni optuženi su bivši premijer ''Herceg-Bosne'' Jadranko Prlić, komandanti Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) Slobodan Praljak i Milivoj Petković i ministar odbrane ''Herceg Bosne'' Bruno Stojić.
Takođe su optuženi komandant Vojne policije HVO Valentin Ćorić i Berislav Pušić, načelnik kancelarije HVO za razmjenu zarobljenika, koji je bio odgovoran i za zloglasne logore.
Ukoliko Prlić i ostali budu proglašeni krivim, Hrvatska bi mogla biti proglašena agresorom na BiH, jer se oni terete da su djelovali u ''udruženom zločinačkom poduhvatu'', zajedno sa preminulim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, bivšim ministrom odbrane Hrvatske Gojkom Šuškom i drugima, a s ciljem odvajanja dijelova teritorija BiH i njihovog pripajanja Hrvatskoj.
Prema optužnici, cilj je bio da se ''politički i vojno potčine, trajno uklone i etnički očiste bosanski Muslimani i drugi nehrvati s područja 'Herceg-Bosne', odnosno s prostora Hercegovine i srednje Bosne".
U Hrvatskoj se presuda u slučaju ''Prlić i ostali'' iščekuje sa zebnjom, jer bi za Hrvatsku posebno neprijatno bilo da bude proglašena za agresora samo mjesec dana do zvaničnog ulaska u EU.
Jedan od ključnih dokaza agresorske uloge Hrvatske u BiH su, kako ukazuju istoričari i istraživači, na stotine stranica stenograma razgovora snimljenih u kabinetu Tuđmana tokom 90-ih godina prošlog vijeka, koji otkrivaju, suprotno mišljenjima da je bošnjačko-hrvatski sukob splet nesrećnih okolnost tokom rata u BiH, da je Tuđman još u prvoj polovini 1991. godine računao na dijelove BiH, prenijeli su mediji u BiH.