HAG - Žalbeno vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, na čelu sa predsjednikom Tribunala, sudijom Teodorom Meronom, poništilo je osuđujuću presudu bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću u vezi sa zločinima koje je Vojska RS počinila u Sarajevu i Srebrenici, kao i presudu kojom je bio okrivljen za propuste u kažnjavanju potčinjenih zbog raketiranja Zagreba.
Na ovaj način Perišić je oslobođen odgovornosti za zločine koje je Vojska RS-a počinila u Sarajevu i Srebrenici, kao i odgovornosti za zločine koju su pripadnici Vojske Jugoslavije počinili granatirajući Zagreb. Vijeće je stoga naložilo da se Perišić odmah pusti na slobodu.
Žalbeno vijeće je zaključilo kako nije van svake razumne sumnje dokazano da je pomoć i podrška koju je bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić davao Vojsci Republike Srpske bila konkretno usmjerena na pomoć u činjenju zločina Vojske Republike Srpske u Sarajevu i Srebrenici.
Zaključeno je također kako politika Vrhovnog savjeta odbrane SR Jugoslavije, a koju je krojilo političko rukovodstvo SR Jugoslavije, u vezi sa pomoći koja je upućivana Vojsci Republike Srpske nije bila usmjerena na zločine koje je Vojska RS-a učinila u Sarajevu i Srebrenici.
Istaknuto je i kako nema dokaza da je Perišić davao konkretnu podršku Vojsci RS-a u činjenju zločina, već u pomaganju ukupnih ratnih napora Vojsci RS-a, kao i da je bilo potrebno provesti eksplicitnu analizu i utvrditi konkretnu usmjerenost pomoći Vojske Jugoslavije Vojsci RS-a u činjenju zločina. Sudija Meron je naveo kako je Vojska RS-a poduzimala i zakonite aktivnosti u svojim ratnim naporima, a ne samo zločine.
Žalbeno vijeće je također poništilo prvostepenu presudu kojom je Perišić okrivljen jer je propustio kazniti potčinjene zbog raketiranja Zagreba. Ustanovljeno je da Perišić u vrijeme raketiranja Zagreba nije imao efektivnu kontrolu nad vojnicima koji su počinile zločine granatirajući Zagrebu, kao ni da u to vrijeme nije imao ovlaštenje da ih kažnjava.
Bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić žalio se na nepravomoćnu presudu kojom je osuđen na 27 godina zatvora zbog zločina u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Odbrana je zatražila poništavanje presude zbog, kako su naveli, brojnih pravnih i činjeničnih grešaka, dok su tužitelji poručili kako je presuda primjerena njegovim zločinima. Odbrana je istakla da se Perišićevo pružanje pomoći vojsci bosanskih Srba da vodi rat ne može izjednačiti s pomaganjem zločina počinjenih u tom ratu.
Haški sud je u septembru 2011. proglasio Perišića krivim i osudio ga na kaznu od 27 godina zatvora za pomoć i podržavanje višegodišnje opsade i terora na civilima u Sarajevu i ubistava nekoliko hiljada Bošnjaka u Srebrenici, kao i za propuste u kažnjavanju potčinjenih zbog raketiranja Zagreba, ali je oslobođen odgovornosti za zločin istrebljenja u Srebrenici jer su sudije smatrale da nije mogao predvidjeti razmjere pokolja u Srebrenici u julu 1995. Većina sudija utvrdila je da su djela generala Perišića značajno pridonijela zločinima koje je počinila vojska bosanskih Srba.
Kad je riječ o raketiranju Zagreba u maju 1995. Perišićeva odbrana u žalbi je napisala kako Sud nije mogao utvrditi da su počinitelji toga zločina bili podređeni Perišiću, dok je Tužiteljstvo ocijenilo da je on imao ključnu ulogu u tim i drugim ratnim dešavanjima. Perišić je u pritvor Suda dobrovoljno stigao 7. marta 2005, a do početka suđenja 2. oktobra 2008. vrijeme je proveo na privremenoj slobodi.
Perišić, drugi zvaničnik Beograda koji je oslobođen u Hagu
Bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić drugi je visoki zvaničnik Beograda kojeg je Haški tribunal oslobodio odgovornosti za ratne zločine.
Ranije, odgovornosti je oslobođen i bivši predsjednik Srbije Milan Milutinović.
Tribunal nije osudio ni bivšeg predsjednika Srbije i SRJ Slobodana Miloševića, koji je umro u pritvoru, prije završetka procesa, 11. marta 2006.
U februaru 2009. godine prvostepeno su osuđeni predstavnici vlasti i vojske SRJ i policije Srbije: Nikola Šainović, bivši potpredsjednik vlade na 22 godine zatvora, načelnik Generalštaba Dragoljub Ojdanić na 15, Nebojša Pavković na 22, bivši komandant Prištinskog korpusa VJ Vladimir Lazarević na 15 i prvi čovjek MUP-a Srbije na Kosovu Sreten Lukić na 22 godine zatvora.
Vlastimir Đorđević, bivši pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Srbije i načelnik Resora javne bezbjednosti, prvostepeno je osuđen na 27 godina.
U toku je suđenje Jovici Stanišiću, bivšem načelniku Državne bezbjednosti Srbije i Franku Simatoviću, komandantu specijalnih jedinica policije, kao i Vojislavu Šešelju, lideru Srpske radikalne stranke.
Osuđeni su i bivši oficir JNA Veselin Šljivančanin - na deset godina i on se nalazi na slobodi od jula 2011. pošto je izdržao dvije trećine kazne, dok je general Mile Mrkšić prvostepeno osuđen na 20 godina, dok je treći iz "vukovarske trojke" Miroslav Radić oslobođen.
Penzionisani vice-admiral Miodrag Jokić, bivši zapovjednik Devetog vojno-pomorskog sektora Jugoslovenske ratne mornarice, koji je osuđen na sedam godina zatvora, nakon izdržane dvije trećine kazne nalazi se na slobodi, kao i general Pavle Strugar, koji je bio osuđen na sedam i po godina zatvora.
Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju optužio je od osnivanja 1993. godine ukupno 161 osobu, a do sada okončao 125 postupaka, u kojima su Srbi osuđeni na više od 900 godina robije - a svi ostali na nešto više od 200 godina.
Haško tužilaštvo je do 2004, kada je zaključena posljednja optužnica, povuklo 20 optužnica, a od preostalih 141, Srba je 95 - te čine 68 odsto optuženih, 22 odsto su Hrvati, Bošnjaka ima sedam odsto, kosovskih Albanaca 5,6 odsto, a Makedonaca dva odsto.
Srbi su zaključno sa početkom 2009. godine osuđeni na 904,5 godina zatvora, Hrvati na 171, Bošnjaci na 39,5, Albanci na 19 i Makedonci na 12.