BiH

Pratite nas na Google news

Moskva promoviše demoniziranje SAD i NATO-a

Moskva promoviše demoniziranje SAD i NATO-a
Foto: N.N. | Moskva promoviše demoniziranje SAD i NATO-a
Edin Barimac

O iskustvima prilikom pristupanja NATO-u, stranim investicijama, ruskom uticaju i očekivanjima od predsjednika SAD govori Dželal Hodžić, politički analitičar i kolumnista iz Sjeverne Makedonije.

Sjeverna Makedonija je prije gotovo godinu postala 30. članica NATO-a. Šta se od tada do danas promijenilo?

HODŽIĆ: Put Sjeverne Makedonije ka članstvu u Savezu nije bio ni lagan ni kratak, ali na kraju je ipak ostvaren. Sjevernoatlantski savez (NATO), pored toga što je vojni savez, predstavlja i političko-ekonomsku alijansu koja pomaže razvoju demokratije, vladavine prava i ekonomije.

Podsjetiću vas, na zapadnom Balkanu još postoje snage koje se zalažu za promjene granica. Nakon ulaska u NATO, za Sjevernu Makedoniju više nema takvih prijetnji. Danas Sjeverna Makedonija sjedi za istim stolom sa još 29 razvijenih država, ima ista prava i obaveze kao i ostale članice najmoćnije vojno-političko-ekonomske alijanse u svijetu. Rame uz rame sa Sjedinjenim Američkim Državama, Velikom Britanijom, Njemačkom... Ogromna je to razlika, biti van ili biti dio NATO saveza.

Teško je govoriti o prilivu stranih investicija u vrijeme pandemije, no osjeti li se bolja klima na polju investiranja u Vašu zemlju te boljih mogućnosti za makedonske kompanije vani?

HODŽIĆ: I na primjeru Sjeverne Makedonije još jednom je potvrđen značaj ulaska jedne zemlje u NATO savez, jer stabilnost privlači strane investicije. Njihov broj je u prvoj godini višestruko porastao. To je bio slučaj i sa svim zemljama koje su postale članice najmoćnijeg vojno-političkog saveza na svijetu. Takav ekonomski rast u kratkom vremenu zemlja nikad prije nije doživjela. Za kratko vrijeme bilo je stvoreno 60.000 novih radnih mjesta, uglavnom u privatnom sektoru. To je ono što je potrebno ostalim balkanskim zemljama, budući da ulazak pod sigurnosni štit Saveza garantuje ekonomski razvoj i bolji životni standard. Nažalost, došla je pandemija, ali se, uz sve negativne strane koje je donijela, u Sjevernoj Makedoniji značajno popravila minimalna plaća, prosječna plaća, značajno se povećala socijalna pomoć, rastu penzije, raste izvoz robe... Sve bi bilo mnogo teže da samo ostali van NATO saveza.

Koliko je članstvo u Alijansi zaštitilo zemlju od ruskog miješanja u unutrašnje poslove?

HODŽIĆ: Moja je percepcija da je miješanje Rusije u unutrašnje poslove države mnogo veće dok ta država pokušava postati članica NATO-a, jer očito je da Rusija smatra da je širenje NATO saveza neprijateljski čin prema Rusiji. To je bio slučaj i sa Crnom Gorom i sa Sjevernom Makedonijom. Ipak, svaka država ima pravo da odabere svoj put i društvo prema kojem se kreće. NATO je važan zbog solidarnosti koje članice jedna drugoj pružaju po svakom pitanju, pa i negativnih uticaja sa strane. Jedan od velikih izazova sa kojim se Sjeverna Makedonija suočava i danas je dezinformisanje. Demoniziranje SAD i NATO-a, predstavljanje EU kao slabe i podijeljene, propagiranje ruske vojne moći i superiornosti vakcine protiv kovida-19, tvrdnje da su zapadni proizvođači vakcina korumpirani, pojačavanje percepcije prijetnji, mitova i etničkih tenzija su među najčešćim temama dezinformisanja koje je oficijelna Moskva promovisala u medijima.

Kako je naša zemlja tek počela ispunjavati brojne obaveze na putu pristupanja Alijansi, možete li nam iz prve ruke dočarati koliko je zahtjevan proces?

HODŽIĆ:  Kao što i sami znate, da jedna država postane članica NATO saveza, mora ispuniti određene uvjete i standarde. S jedne strane su demokratski standardi, s druge je tu modernizacija Oružanih snaga. Važno je da postoji svijest da najveću korist od tog zahtjevnog procesa ima Bosna i Hercegovina. Kroz taj proces BiH razvija svoje kapacitete i potencijale demokratije, ekonomije, OS. Onaj ko želi postati članica najmoćnijeg vojno-političko-ekonomskog saveza u svijetu, mora se mijenjati i postići standarde. To jeste zahtjevno, ali glavnu korist ima onaj koji se u tom procesu razvija.

Da bi Sjeverna Makedonija postala članica NATO-a, pristala je i na promjenu ustavnog imena svoje države. To uopšte nije lak proces, posebno u društvu koje je bilo kontaminirano primitivnim nacionalizmom.

Ponovno se provlači priča o mogućem uvođenju obaveznog vojnog roka u Srbiji. Opravdanje koje se moglo čuti od pojedinih visokorangiranih vojnih lica u Srbiji je da ulazak Sjeverne Makedonije i Crne Gore jeste razlog potencijalnog uvođenja obaveznog vojnog roka, iako i sama Srbija aktivno sarađuje s NATO-om. Kako to može utjecati na region?

HODŽIĆ: Očito da pritisak Rusije na Srbiju jeste i dalje ogroman. Gospodin Čedomir Jovanović je javno u srbijanskim i regionalnim medijima argumentovano obrazlagao da Rusija gura Srbiju u novi konflikt u regionu kako bi se usporilo proširenje NATO saveza, a Moskva dobila vremena da rješava probleme na svojim granicima, sa Ukrajinom, Gruzijom ili, recimo, zaštitila svoje interese u Siriji.

Drugo, rješenja koja zvanični Beograd nudi oko priznavanja nezavisne Republike Kosovo isto tako podrazumijevaju novu promjenu granica ili, kako oni kažu, "konačno razgraničenje sa Albancima", koje bi ponovo otvorilo Pandorinu kutiju na zapadnom Balkanu. Takvim rješenjima Moskva daje zeleno svjetlo. Promjenu granica bez konflikta, rata, žrtava, jednostavno nije moguće napraviti. Ne treba biti mnogo pametan da bi se došlo do zaključka da bi sve to izazvalo domino efekat u BiH, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji. Crna Gora i Sjeverna Makedonija su već članice NATO saveza, pa su zato i relaksiranije od Kosova i Bosne i Hercegovine.

Treće, Srbija je okružena članicama NATO saveza, njoj nije lako da gleda kako se Hrvatska vojno razvija, kako joj se zatvaraju vrata uticaja na Kosovu, kako BiH želi postati članica NATO saveza, gdje su svoj mir našle i Sjeverna Makedonija i Crna Gora. A ona zbog uticaja Moskve ostaje van ovih procesa. Isto tako, nemojte zaboraviti na to da je Srbija jako svjesna svoje bliske ratne prošlosti, od Slovenije, preko Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova. Kad uzmete sve ovo u obzir, oni imaju potrebu da se vrate praksi koja je zaostala i koja je napuštena od modernih i razvijenih država. Ta destruktivna politika jeste neprijatna za cijeli region, ali nema potencijal da ugrozi procese evroatlantske integracije susjeda.

Očekujete li da će dolaskom nove američke administracije naš region biti vraćen u fokus vanjskopolitičkog angažmana SAD?

HODŽIĆ: Džo Bajden je svjedok krvavog raspada Jugoslavije i tačno zna precizne uzroke svega toga. Mislim da je od suštinskog značaja da na budućem NATO samitu bude potencirano koliko je važno za zapadni Balkan da se Savez proširuje i tako garantuje stabilnost, bezbjednost, demokratski i ekonomski razvoj cijelog regiona. Ipak, treba da budemo svjesni da velike sile poput SAD imaju svoje agende, bazirane na njihovim interesima. Da bismo iskoristili šansu koja nam se pruža dolaskom Bajdena, kojem nisu potrebni savjetnici za zapadni Balkan jer sve zna u detalje, moramo naći način da interese naših država i regiona prikačimo i uskladimo s njihovim interesima. I tako zatvorimo vrata negativnog uticaja sa Istoka. Samo tako možemo očekivati uspjeh, u suprotnom, imaćemo veliko razočarenje zbog propuštene historijske šanse.

Moramo naći način da novu američku administraciju ubijedimo da je došlo vrijeme da se na zapadnom Balkanu konačno završe poslovi, i za njihovo i za naše dobro. Kad kažem "završe poslovi", podrazumijevam integraciju država u NATO savez i jasnu perspektivu za članstvo u Evropsku uniju. EU to bez podrške i snage SAD nije u mogućnosti da završi.

Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije