BANJALUKA - Samo sedam od 107 koncesionara koji su od 2005. godine dobili koncesije za izgradnju mini-hidroelektrana do sada je ispunilo sve uslove za početak izgradnje, dok preostala većina mora nastaviti s pribavljanjem potrebne dokumentacije kako bi ušli u njihovu gradnju ili će u suprotnom ostati bez koncesija.
Potvrdio je to juče Radivoje Bratić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrde RS, nakon sastanka Vladinog Odbora za privredu i finansije koji je razmatrao problem spore gradnje mini-hidroelektrana.
"Koncesionari, odnosno vlasnici odluka za izgradnju mini-hidroelektrana, ne mogu ući u postupak gradnje dok ne prikupe svu dokumentaciju, koja zbog ranijih propusta nije tačno navedena. Već duže vrijeme nastojimo ispraviti ranije nastale grešku u koracima, za koje nismo odgovorni. One su posljedice loših odluka iz ranijeg sistema", istakao je Bratić.
On je podsjetio da su koncesionari umjesto da najprije prikupe dokumentaciju usklađenu sa studijom izvodljivosti, a da zatim dobiju koncesiju za izgradnju hidroelektrana, taj postupak obavljali obrnutim redoslijedom.
"Komisija za koncesije RS je 2005. godine donijela odluke za izgradnju mini-hidroelektrana, iako koncesionari nisu imali studije izvodljivosti ovih projekata. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nije učestvovalo u tome", rekao je Bratić.
On nije htio da se upliće u pitanje odgovornosti za takve odluke o dodjeli koncesija za izgradnju mini-hidroelektrana, ističući da su one donošene prije donošenja Zakona o vodama RS koji je na snazi posljednjih godinu i po dana.
"Odluke o dodjeli koncesija nisu sporne, ali je sporno pitanje njihove realizacije", istakao je Bratić.
Da bi prevazišli probleme Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS je izradilo smjernice kako bi koncesionari došli do svih neophodnih saglasnosti i mogli ući u postupak izgradnje energetskih objekata.
Projekat BiH i Hrvatske
Ministar Radivoje Bratić predstavio je detaljnije Sporazum o provođenju projekta "Upravljanje Neretvom i Trebišnjicom" koji je s predstavnicima Hrvatske i Svjetske banke potpisan 9. septembra.
"Ovo je veliki regionalni projekat koji će BiH i Hrvatska zajedno sprovoditi i koji je od velikog značaja za upravljanje prekograničnim vodama Jadranskog i Crnomorskog sliva", rekao je Bratić.
Ukupna vrijednost projekta za BiH i Hrvatsku iznosi 17,34 miliona dolara. Za njegovo sprovođenje BiH će od Svjetske banke dobiti šest, a Hrvatska dva miliona dolara, dok će ostatak dvije države finansirati iz vlastitih izvora. Projekat bi trebalo da bude okončan do jula 2069. godine.