Muhidin Alić, ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH, očekuje da će federalni parlament pozitivno ocijeniti dosadašnji rad Nezavisnog odbora za nadzor i imenovanje, koji je za novog direktora Uprave policije FBiH izabrao Zlatka Miletića.
Poboljšanje sigurnosne situacije očekuje nakon reforme polcije jer u BiH trenutno radi 15 policijskih struktura.
NN: Da li je Nezavisni odbor za nadzor i imenovanje, za koji pojedinci u Vladi i parlamentu FBiH tvrde da mu je istekao mandat, radio zakonito i da li je Zlatko Miletić novi direktor policije?
ALIĆ: I ja bih želio da se taj proces završi jer neriješena pitanja opterećuju rad. Ono što se sada dešava je da je procedura izbora u parlamentu FBiH jer je Odbor parlamentarni organ. Nadam se da će se parlament pozitivno odrediti prema dosadašnjem radu ovog odbora.
NN: Odbor kaže da je njihova odluka o izboru direktora konačna, a Komisija za imenovanje kaže da je Odbor proceduru proveo nezakonito jer mu je istekao mandat i traže raspisivanje konkursa za nove članove Odbora?
ALIĆ: To su stavovi Komisije i da bi oni bili validni, moraju proći parlamentarnu proceduru i parlament će kazati da li je Komisija u pravu ili ne, a ja ne bih ulazio u nadležnost zakonodavnih organa.
NN: Jeste li lično zadovoljni radom policije?
ALIĆ: Prema statističkim podacima, stanje je zadovoljavajuće, a limiti svih policijskih agencija su ograničeni samom strukturom policije i došli su do gornje granice mogućnosti poboljšanja. Očekujem da kroz reformu policija dobije veće mogućnosti i bolju organizaciju iz koje će proizaći kvalitetnije rješenje.
NN: Mislite na reformu na državnom nivou?
ALIĆ: Da, mi sada u ovako maloj zemlji imamo 15 agencija za sigurnost i razbijen bezbjednosni prostor, a savremena organizacija policije to ne trpi jer to ograničava funkcionalnost.
NN: Kakve su moguće posljedice te razbijenosti?
ALIĆ: Velike, jer kriminal nema granica. Sve što sada zajednički radimo je na dobrovoljnoj bazi, ni za šta nema zakona ili procedura koje obavezuju bilo koga, a to mora biti propisano zakonom. Poseban problem su posljedice rata jer u BiH je tokom rata ubijeno 250.000 ljudi i možete zamisliti koliko je ljudi bilo uključeno u te egzekucije? Uz to je protjerano milion ljudi i uništena imovina, a to je neko uradio i na tome treba raditi, građanima moramo uliti povjerenje da radimo na tome.
NN: U javnosti je prisutno i uvjerenje da je na slobodi veliki broj osuđenih kriminalaca i onih za koje se `zna` da su u kriminalu, ali ih `štiti politika`?
ALIĆ: Ne bi trebalo da bude tako, ali mi smo društvo u tranziciji i sigurno da ima takvih pojava. U sudskim procesima se vidi da ima veza, ali razvoj civilnog društva i zakonskih procedura to treba sprečavati.
NN: Nerijetko se čuje da je policija nezadovoljna radom sudova jer prikupi dokaze i uradi svoj posao, a sudovi ne rade ili rade presporo?
ALIĆ: Nezadovoljan sam brojem tužilaca, oni fizički ne mogu da stignu obraditi sve predmete i ne uspijevaju u punom kapacitetu biti organi gonjenja, a onda nije policija njihov servis. Ima tu i elemenata Zakona o krivičnom postupku o propisivanju kazni jer kod krađe auta ne možete pritvoriti čovjeka, pa ga uhapsite i pustite i krađa se ponavlja, ali vjerujem da će zakonodavac to uočiti i napraviti promjene.
NN: Koliki je problem to što nema ni dovoljno zatvora?
ALIĆ: To jeste problem, ali nemamo ni institucije za maloljetne prestupnike i to znači da nemamo mehanizme za njihov prihvat i prevaspitavanje, a ako se na vrijeme ne poduznu mjere, otežavamo rad policiji i pravosuđu u budućnosti.
NN: Među građanima postoji ubjeđenje i da je policija nerijetko vezana s kriminalcima, da ih štiti ili im `gleda kroz prste`...
ALIĆ: U ovako složenoj strukturi i s velikim brojem ljudi normalno je da imamo i one koji ne razmišljaju kao profesionalni policajci, ali policija je jedini organ koji ima vlastita unutrašnja odjeljenja koja se bore protiv nezakonitog rada svojih službenika i odjele gdje građani mogu prijaviti nezakonitosti.
NN: U toku je akcija povezivanja policije i zajednice. Šta to znači, šta je njen cilj?
ALIĆ: Cilj je uspostava povjerenja između policije i građana i ona se odvija kroz niz projekata u saobraćaju, po školama, kroz razne vidove borbe protiv droge. Nastojimo da građani osjete da je policija njihova, a da policiji uspije da bude servis građana. Ovakve akcije se vode na Zapadu i daju sjajne rezultate.
NN: Da li bi ovakvi projekti mogli uticati na smanjenje nasilja u porodici, trgovine ljudima, seksualnog zlostavljanja djece...
ALIĆ: Svakako. Prije svega će policija moći detektovati problem u lokalnoj zajednici, doći do informacija, a to će joj onda biti mehanizam da brže reagira na određene pojave. Čim imamo veće povjerenje između policije i građana, lakše je djelovati.
Bezbjednost
NN: Kakva je općenito sigurnosna situacija u FBiH?
ALIĆ: Moderni pristup bezbjednosnoj situaciji kaže da je situacija onoliko stabilna koliko se građani osjećaju bezbjedno. Prema najnovijim statistikama, broj krivičnih djela ili narušavanja javnog reda i mira je značajno smanjen, ali je u porastu broj saobraćajnih nezgoda i smrtno stradalih lica u tim nezgodama. Stanje u saobraćaju najviše ugrožava bezbjednost građana, ali Zakon o saobraćaju `vezuje ruke` policiji jer već osam mjeseci čekamo sve podzakonske akte bez kojih se on ne može primjenjivati u punom kapacitetu. Ss druge strane, ni zakon u cjelini nije dovoljno dobar jer je plod kompromisa.