BANJALUKA - Iako se vrlo često misli da je NATO isključivo vojna organizacija, brojni programi koje ima i koje razvija u dobroj mjeri naslanjaju se i na civilni sektor.
Primjer uspješne implementacije projekta koji se odnosi na civilni sektor, a u kojem je prije nekoliko godina učestvovala i Bosna i Hercegovina, jeste usklađivanje i izrada seizmičkih mapa u regionu. U ovom projektu, koji je vodila Turska, učestvovalo je 12 vodećih seizmoloških i inženjerskih institucija sa zapadnog Balkana, a osim BiH, u projektu su učestvovale i Albanija, Hrvatska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija.
Prema riječima Deniz Beten, voditelja NATO-ovog programa "Nauka za mir i sigurnost" projekat je imao za cilj harmonizaciju seizmičkih mapa širom zapadnog Balkana, kao i prenos znanja i najboljih praksi zemalja NATO-a partnerima u regionu kako bi se podržali seizmički istraživački instituti.
"Projekat je imao snažnu regionalnu dimenziju i imao je za cilj podsticanje regionalne saradnje kroz nauku", istakla je Betenova.
Ovaj projekat usklađivanja i izrade seizmičkih mapa u regionu pokrenut je jer je uočeno da ne postoji dovoljna i kvalitetna procjena seizmičkih opasnosti i upravljanja katastrofama.
"Karte seizmičke opasnosti nisu bile u skladu sa standardima EU, što je uticalo na pouzdanost procjene rizika i upravljanja rizikom. Jedan od presudnih rezultata projekta bile su karte seizmičke opasnost za zapadni Balkan koje su predstavljale značajan korak ka poboljšanju seizmičke sigurnosti i implementaciju standarda", istakla je Betenova.
Pored izrade karata, projekat je pružio i opremu za poboljšanje kapaciteta seizmičkih praćenja u regiji, uključujući 13 novih širokopojasnih seizmičkih stanica i kao i signalnu opremu, seizmičke senzore, komunikacijske uređenje itd.
"Sve institucije koje su učestvovale potpisale su Protokol o razumijevanju radi poboljšanja postojeće međusobne profesionalne i naučne saradnje, posebno radi unapređenja seizmičke razmjene podataka u realnom vremenu. Pored toga, mladi naučnici iz svih zemalja bili su profesionalno obučeni tokom projekta", kazala je Betenova.
Inače, kada je u pitanju BiH, ona spada u seizmički relativno aktivnu zonu i na njenoj teritoriji gotovo svakodnevno se javljaju u prosjeku tri potresa intenziteta manjeg od tri stepena Merkalijeve skale, koje registruju samo instrumenti. Snažniji potresi su relativno rijetki. Dubina hipocentra kreće se od četiri do 30 kilometara. Od tog broja, svake godine bude desetak potresa koji mogu izazvati osjetljivo podrhtavanje tla ili nanijeti materijalnu štetu na građevinskim objektima.
Objavljivanje ovog teksta dijelom je finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
