BANJALUKA - NATO i EU blizu su usvajanja zajedničke deklaracije o ratu u Ukrajini, što će biti prvi put od početka rata da će dvije organizacije i formalno predstaviti zajednički stav.
Pomenuta deklaracija je u pripremi još od proljeća ove godi¬ne, a prij e početka rata, dok su ruske trupe tokom prošle godine provodile vježbe u Rusiji i Bjelorusiji u blizini ukrajinske granice, takođe je bio planiran zajednički tekst o poštovanju integriteta Ukrajine. Kako piše internet magazin Politico, glavni razlog za kašnjenje usvajanja ove deklaracije je spor između Turske i Kipra.
"Iako u tekstu nema posebnih iznenađenja, zvanično objavljivanje zajedničkog stava EU i NATO-a bi predstavljalo značajan diplomatski poduhvat ako se uzmu u obzir mjeseci koji su bili potrebni za usaglašavanje teksta. Prvobitno je bilo planirano da dokument bude usvoj en na NATO samitu u Madridu u junu", navodi Politico.
I u NATO-u i u EU žele da ova deklaracija bude usvojena što prije, a Politico piše da bi se konačno usvajanje moglo desiti kraj em ove ili početkom sljedeće godine.
U EU kažu da su spremni na usvajanje deklaracije, što je Žozef Borel, visoki predstavnik za bezbjednost i spoljne poslove EU i potpredsjednik Evropske komisije, potvrdio ove srijede, kada je Evropskom parlamentu proslijedio pisani stav u vezi s ovom deklaracijom.
"Potpisivanje nove zajedničke deklaracije bi poslalo dodatnu snažnu političku poruku transatlantskogjedinstva. Evropska komisija se raduje njenom potpisivanju, koje bi trebalo da se desi što je prije moguće. Paralelno, EU i NATO osoblje nastavljaju da vode ekstenzivne razgovore o novom sveobuhvatnom i ambicioznom dokumentu koji bi ojačao i produbio partnerstvo EU i NATO-a", naveo je on u pisanom odgovoru evropskim poslanicima.
I u NATO-u su spremni na zajedničku deklaraciju s EU, a Parlamentarna skupština NATO-a je prije nekoliko mjeseci usvojila njihovu deklaraciju u kojoj je navedeno da NATO zemlje stoj e čvrsto uz Ukraj inu i osuđuju, kako je navedeno, nepravedni i ničim izazvani rat za koji se Rusija svojevoljno odlučila da vodi protiv Ukrajine.
Iako se očekuj e da sam tekst deklaracije neće imati posebna iznenađenja jer su pozicije i NATO i EU zvaničnika oko rata prilično jasne i ne dvosmislene, analitičari vjeruju da će formalna deklaracija ojačati jedinstvo koje ove dvije organizacije imaju kad je u pitanju Ukrajina i pomoć koju joj žele pružiti.
Pitanje odnosa prema Rusiji opterećuje odnose EU sa Srbijom i BiH, jer se politički predstavnici srpskog naroda nalaze pod velikim pritiskom javnosti, koja ne
želi približavanje ovih zemalja NATO-u i ima pozitivan stav prema Rusiji.
Dok je BiH formalno usvojila sankcije prema Rusiji, Srbija to i dalje nije uradila, a u nezvaničnim razgovorima proteklih sedmica nam je naglašeno da ni BiH u praktičnom smislu sankcije uglavnom ne provodi, ali da su one važne na simboličnom nivou.
Međutim, na evropskim forumima na kojima učestvuju, Srbija i BiH priključuju se zajedničkim deklaracijama u kojima se govori o Ukrajini. Tako su, na primjer, obje zemlje, koje su članice Dunavske strategije EU, na forumu u oktobru ove godine u slovačkim Košicama pod ukrajinskim predsjedavanjem usvojile ministarsku deklaraciju u kojoj se, kako je istaknuto, osuđuje ilegalna invazija Rusije na Ukrajinu.
"Mi smatramo da je ovaj namjerni napad na suverenu i miroljubivu zemlju kršenje međunarodnog prava i principa Povelje UN, i da potkopava evropsku i globalnu bezbjednost i stabilnost. Ova agresija mora prestati, ruske snage moraju da se povuku izvan međunarodno priznate teritorije Ukrajine, a oni koji su odgovorni za ratne strahote moraju biti pozvani na odgovornost", stoji u toj deklaraciji.
Inače, Srbija i BiH nisu priznale nezavisnost Kosova jer se pozivaju na međunarodno pravo i nepovredivost granica, pa iz tog razloga nijedna zemlja ne priznaje aneksiju Krima Rusiji, kao ni ostalih teritorija koje je Rusija prije nekoliko mjeseci odvojila od Ukrajine i priključila sebi. Naime, stajanje na stranu Rusije potkopalo bi poziciju Srbije da ne prizna nezavisnost Kosova.
(Objavljivanje ovog teksta dijelom jefinansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department ofi State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.)
