SARAJEVO- NATO štab u Sarajevu još očekuje od vlasti oba eniteta da proslijede informacije o tome gdje su problemi i neslaganja kada je riječ o međuentitetskom razgraničenju, izjavio je komandant NATO štaba Sarajevo general Dejvid Enjart.
Enjrat je rekao da je Republika Srpska pokrenula pitanje razgraničenja i uputila NATO štabu i EUFOR-u informacije u kojima navodi da tu postoje problemi i neslaganja.
"NATO štab u Sarajevu je nakon toga uputio pismo vlastima Federacije BiH i Republike Srpske u kojima traži da pojasne gdje tačno postoje problemi u međuentitetskoj liniji razgraničenja, s obzirom na činjenicu da je duga 1 800 kilometara", rekao je Enjart.
On je istakao da NATO štab u Sarajevu blisko sarađuje sa EUFOR-om i njegovim komandantom austrijskim generalnom Bernhardom Bairom po pitanju linije razgraničenja, napomenuvši da je upostavljen i zajednički tim za to pitanje.
"Komandant EUFOR-a i ja smo jedini koji mogu odobriti promjene u liniji razgraničenja. Sada radimo na utvrđivanju pravnih i istorijskih činjenica i zbog toga smo osnovali zajednički tim koji će se time pozabaviti", kaže Enjart.
On je naglasio da se još očekuju odgovori entitetskih vlasti o problemima koji se odnose na liniju razgraničenja, te da EUFOR i NATO nastoje da rješenje izrade domaći političari.
"Želimo da omogućimo vlastima oba entiteta da sami izrade rješenja. Mi tu ne bismo da se uplićemo, osim kao posljednja mogućnost za iznalaženje rješenja. Želimo smo da pomognemo", napominje Enjart.
Na pitanje da li mu se čini da vlasti Federacije BiH nevoljno pristupaju rješavanju pitanja međuentitetske linije razgraničenja, Enjart je rekao da je moguće da to ne vide kao problem.
"Međutim, u ovom trenutku vlasti Republike Srpske kažu da imaju problem s tim pitanjem, a Federacija BiH istovremeno kaže da tu problema nema.Čini mi se da bi federalne vlasti trebale saslušati u čemu je problem prije nego što reaguju i da se sada dešava upravo to", smatra Enjart.
Osvrćući se na činjenicu da je protekle sedmice Ambasada Turske u BiH od Ambasade Norveške preuzela ulogu kontakt-ambasade za NATO, Enjart je rekao da je u protekom periodu sa norveškim ambasadorom Janom Bratuom imao odličnu saradnju.
Enjart je ocijenio da je Bratu učinio odličan posao u protekle četiri godine u smislu pomaganja NATO integracija BiH i napomenuo da je Norveška u tom pogledu uložila mnogo u BiH.
"Zadatak ambasadora Turske Vefahana Odžaka će ostati isti, a to je da prenosi političke poruke saveznicima i međunarodnoj zajednici. NATO pristustvo se se sastoji od vojnog i civinog dijela koji ima vezu sa Briselom", precizirao je Enjart i istakao da je stekao utisak da ambasador Odžak vrlo pozitivno gleda na svoju dužnost i da je spreman na saradnju.
Govoreći o rješavanju pitanja vojne imovine u BiH , komandant NATO štaba naglašava da je to političko pitanje. "Ako me pitate kada će biti razrješeno – to je pitanje od milion dolara, poput pitanja kada će Mekdonalds doći u BiH? Međutim, činjenica je i da svi političari znaju da je problem vojne imovine visoko na listi njihovih prioritetnih zadataka", rekao je Enjart.
On je naglasio da je tokom sastanaka koje je imao sa političarima stekao utisak da svi gledaju pozitivno na rješavanju tog pitanja. "Svi znaju da je to zadatak koji mora biti riješen da bi se dobio put ka NATO-u članstvu i svi znaju da 69 lokacija treba da budu registrovane na državu za stavljanje na raspolaganje Oružanim snagama i Ministrstvu odbrane BiH" , rekao je Enjrat.
Enjart je istakao da NATO štab u Sarajevo radi sve na tehničkom planu kako bi zvaničnici bili upoznati o kakvoj se imovini radi i kakvi su planovi za nju. "Pomažemo u tehničkom smislu. Dakle, ukoliko ima neko pravno pitanje dajemo savjete.Takođe, smo pripremili neku vrstu kataloga te imovine sa slikama koju ćemo predati zvaničnicima", rekao je Enjart.
Komandant NATO štaba je optimista da će BiH tokom ove godine dobiti punopravni status Akcionog plana za članstvo /MAP/ jer, kako je rekao, nakon izbora svi su pozitivno raspoloženi prema putu zemlje ka NATO-u.
Govoreći o novom NATO strateškom konceptu, koji je usvojen protekle godine u Lisabonu, Enjart je objasnio da taj strateški koncept predviđa regionalni koncepte bezbjednosti. "Zemlje treba da budu stabilne i bezbjedne da bi bile dio NATO kišobrana, a taj regionalni sistem omogućava da imaju manje vojske, jer u odbrani pomažu i druge zemlje istog ili susjednog regiona koje su članice Sjeveroatlantskog saveza", kaže Enjart i ističe da taj nove koncept predviđa da se resursi zemalja članica NATO-a koriste na najbolji mogući način.
Kada je riječ o učešću pripadnika Oružanih snaga BiH u misiji mira u Avganistanu /ISAF/, Enjrat je naveo da su vojnici iz BiH stekli reputaciju da su veoma profesionalni u izvršavanju svojih obaveza. "Vojnici Oružanih snaga BiH veoma su pozitivno prikazani u međunarodnim medijima", rekao je Enjart, napominjući da je posljednji u nizu pozitivnih priloga o vojnicima iz BiH bio na Bi-Bi-Si-ju prije nekoliko dana.
Odgovarajući na pitanje o potrebi prisustva stranih snaga u BiH, Enjart je rekao da postoje dva gledišta, odnosno da postoji potreba da se čuva mir i stabilnost zemlje, ali i stav da je stanje u BiH stabilno i mirno, te da strani vojnici nisu potrebni.
"To je, ipak, pitanje za političare da utvrde da li su strane snage potrebne ovdje. Ako mene pitate da li je potrebno povlačenje stranih snaga iz BiH, rekao bih - možda ne u ovom trenutku. Vlasti BiH moraju da pokažu da su spremne da uđu u NATO i da načine taj korak nakon kojeg će vjerovatno biti razmatrano pitanje daljeg reduciranja stranog prisustva ovdje", rekao je Enjart.
On je istakao da pripadnici NATO štaba u Sarajevu imaju veoma dobru saradnju sa EUFOR-om, kome je tokom prošle godine promijenjen mandat kako bi mu se omogućilo da pruža pomoć u obuci pripadnicima Oružanih snaga BiH.