SARAJEVO, BANJALUKA - NATO savez, sa svojih 30 zemalja članica, ima ukupni bruto domaći proizvod od oko 40.000 milijardi dolara, a za odbranu NATO članice ukupno izdvajaju više od 1.000 milijardi dolara.
Najmnogoljudnija NATO članica sa oko 340 miliona ljudi je SAD, koja ujedno i najviše izdvaja za odbranu, čak 750 milijardi dolara. Na području NATO alijanse živi oko milijardu ljudi, što čini oko 12,5 odsto ukupne svjetske populacije.
Kina i Rusija, najveći potencijalni rivali NATO alijanse, imaju ukupan vojni budžet oko 310 milijardi dolara, odnosno ni polovinu koliko izdvajaju samo SAD. Gledano po populaciji, ove dvije zemlje imaju oko 1,8 milijardi stanovnika, a po bruto domaćem proizvodu ukupno vrijede oko 16.000 milijardi dolara.
Od 15 zemalja s najvećim budžetima za odbranu, šest su NATO članice, a još šest su bliski partneri, poput Japana, Australije, Južne Koreje ili Izraela. Među 15 najvećih potrošača za odbranu u saveznike Rusije i Kine bi se eventualno mogla ubrojati Indija, koja na odbranu troši oko 70 milijardi dolara, ali ima populaciju od 1,3 milijarde ljudi, odnosno gotovo koliko i Kina.
NATO članice ukupno mogu računati na dva miliona vojnika u redovnom sastavu, od čega su dvije pojedinačno najjače članice SAD sa 1,3 miliona vojnika, i Turska sa 438.000 aktivnih vojnika. Na drugoj strani, Narodna oslobodilačka vojska Kine ima oko dva miliona aktivnih vojnika, a Rusija oko 900.000.
Što se tiče nuklearnih kapaciteta, NATO zemlje raspolažu sa 6.300 bojevih glava, dok Rusija i Kina zajedno raspolažu sa 6.600 bojevih glava, od čega na Rusiju otpada oko 6.300. SAD same imaju 5.800 bojevih glava.
Od ostalih zemalja Pakistan, nezvanično, raspolaže sa 160 bojevih glava, a nezvanično Indija u svom posjedu ima oko 160 bojevih glava. Od ostalih zemalja koje nezvanično posjeduju nuklearno oružje, tu su Izrael sa 90 i Sjeverna Koreja s oko 40 bojevih glava.
Inače, na samitu u Velsu 2014. godine dogovoreno je da bi sve zemlje članice trebalo da troše najmanje dva odsto bruto domaćeg proizvoda na odbranu. Tada su ovaj cilj ispunjavale samo SAD, Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Nakon što je Donald Tramp, bivši predsjednik Amerike, tokom svog mandata zaprijetio da će SAD prestati braniti Evropu ako ne plate više za odbranu, veći broj zemalja se približio ili dosegao udio od dva odsto za odbranu. Na samitu u Velsu je dogovoreno da sve zemlje članice do 2024. dosegnu ovaj iznos.
NATO na svojoj stranici ističe 10 ključnih stvari koje je potrebno znati o ovoj alijansi. Kao prvu navode da je NATO odbrambena alijansa s ciljem obezbjeđivanja slobode za svojih 30 članica. Kao drugu činjenicu navode rješavanje globalnih oružanih sukoba, a kao treću borbu protiv terorizma. Sa partnerima, kao četvrtu činjenicu navode zajednički rad na sprečavanju globalnih prijetnji poput terorizma, sajber prijetnji i piratstva na morima. U slučaju potrebe svaka zemlja članica obezbjeđuje vojnike koji ulaze pod jedinstvenu NATO komandu. Šesta činjenica odnosi se na komandnu strukturu NATO-a, od kojih se jedna nalazi u Belgiji, a druga u SAD. Jedna od ključnih činjenica je i, kako su naveli, politika otvorenih vrata, što znači da BiH i Gruzija, kao zemlje koje su se prijavile da žele postati članice, mogu to i postati.
Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.