SARAJEVO, BANJALUKA - Na nedavno završenim lokalnim izborima birači u BiH bacili su otprilike svaki deseti glas, barem kada su veći centri u pitanju.
Glasanje za ljude ili stranke za koje se gotovo sa sigurnošću i prije izbora moglo znati da neće preći cenzus bespotrebno je rasipanje glasova i od svega toga najviše koristi imaju samo velike stranke, uglavnom one vladajuće i one koje imaju razvijenu infrastrukturu. Takođe "bacanje" glasova posljedica je i haosa na političkoj sceni gdje svi pokušavaju da postanu faktor, uđu u skupštinu i kasnije trguju svojim pozicijama.
"Puno je rasutih glasova. Svi politički subjekti se nadaju da mogu preći cenzus za lokalni parlament jer politika se danas smatra najunosnijim biznisom", rekao je Vehid Šehić, politički analitičar i predsjednik Strateškog odbora koalicije "Pod lupom", koja je pratila izborni proces u BiH.
Prema ocjeni analitičara, ne treba zanemariti ni one ljude koji za "marginalne" stranke i pojedince glasaju iz revolta jer su nezadovoljni politikom onih stranaka koje već decenijama neprikosnoveno vladaju i smjenjuju se na političkoj sceni.
Primjera radi, za Skupštinu grada Prijedora prema do sada obrađenim podacima glasalo je oko 38.000 birača, a na stranke i pojednice koji nisu prošli cenzus otišlo je 4.606 glasova, što je više od deset odsto, a slična situacija je i u Bijeljini, gdje je od 55.000 birača bačeno preko 8.600 glasova. U Tuzli, gdje je glasalo 42.000 birača, na kandidate i stranke koji nisu ušli u lokalni parlament otišlo je preko 5.200 glaosva, dok je u Zenici među nešto više od 40.000 glasova bačenih preko 4.100. Isto tako u opštini Novi grad Sarajevo takođe je nešto malo više od deset odsto bačenih glasova, dok je situacija nešto bolja u Banjaluci i Doboju, gdje je kandidatima i listama koje sigurno neće ući u parlament dato oko pet odsto glasova.
"Treba imati u vidu i to da se pojedini kandidati, posebno nezavisni, kandiduju u saradnji sa nekom partijom i kako bi kasnije mogli trgovati u biračkom odboru. Takvi kandidati se lako mogu prepoznati i među njima ima i onih koji ni sami za sebe ne glasaju", rekao je Šehić.
Po rasutim glasovima Bosna i Hercegovina u samom je vrhu evropskih zemalja, a to je iz razloga što se još nalazimo, kako kaže Šehić, u "pretpolitičkom i preddemokratskom društvu" u kojem ima ogroman broj političkih stranaka. Recimo, u skandinavskim zemljama kao što su Švedska i Danska baci se tek oko dva odsto glasova, i to uglavnom na nezavisne kandidate koji su na ivici cenzusa, a slično je i u Malti i Irskoj, dok, recimo, u slabije razvijenim evropskim demokratijama ima slučajeva gorih nego u BiH pa tako u Slovačkoj se raspe oko 19,5 odsto glasova, u Litvaniji 13 odsto, Estoniji 11 odsto itd.
Među zemljama koje su imale ogroman broj rasutih glasova je Hrvatska, gdje su birači na izborima 2011. godine bacili 18,5 odsto glasova, a 2015. godine svega 5,9 odsto glasova.
Bačeni glasovi (EU)
Hrvatska - 18,5 odsto 2011. godine, a 2015. god 5,9 odsto
Slovačka - 19,5 odsto
Litvanija - 13 odsto
Estonija - 11 odsto
Danska, Malta, Švedska, Irska - oko dva odsto
BiH
Prijedor
Oko 38.000 - rasuto 4.606
Banjaluka
Oko 83.000 - rasuto 3.466
Bijeljina
Oko 55.000 - rasuto 8.627
Doboj
Oko 37.000 - rasuto 1.933
Tuzla
Oko 42.000 - rasuto 5.207
Zvornik
Oko 31.000 - rasuto 2.868
Zenica
Oko 40.000 - rasuto 4.100
Novi grad Sarajevo
Oko 40.000 - rasuto 4.005