BANJALUKA - Sporazumi entitetskih vlada o dodjeli dijelova vojnih lokacija koje po sporazumu šestorice lidera pripadaju Ministarstvu odbrane BiH moraju biti preispitani, smatraju u Komandi NATO štaba u Sarajevu.
Ovo znači da bi sva pravna lica koja su od entitetskih vlada dobila pravo korištenja dijelova nekih od 63 vojne lokacije koje će biti uknjižene na BiH mogu ostati na toj lokaciji samo ukoliko se o tome saglase dvije entitetske vlade i Savjet ministara BiH, odnosno Ministarstvo odbrane.
Maksvel Rohan, portparol NATO štaba u Sarajevu, kao primjer navodi tri korisnika kojima je Vlada RS na vojnom poligonu na Manjači dodijelila dio vojne lokacije, među kojima je i lokacija za Fond za razvoj i unapređenje sela.
Sa tumačenjem NATO-a slaže se i Ministarstvo odbrane BiH, u kojem ističu da tom ministarstvu, među ostalima, pripada i pomenuta lokacija na Manjači u punom kapacitetu, kako se vidi u izvodu iz imovinsko-pravne dokumentacije.
"U skladu sa Zakonom o odbrani, Ministarstvo odbrane je više puta sačinjavalo prijedloge sporazuma o nepokretnoj imovini kojima je trebalo biti riješeno i pitanje trećih lica kojima su odlukama vlada entiteta lokacije dodijeljene na korištenje", ističu u Ministarstvu.
Za Vladu RS, međutim, ovakve odredbe nisu prihvatljive za sve one objekte koji su dodijeljeni pravnim licima prije osnivanja Ministarstva odbrane BiH i Oružanih snaga BiH.
"Kada je u pitanju konkretno poligon Manjača, ovakva formulacija nije prihvatljiva za RS s obzirom na to da je Vlada RS raspolagala navedenim nekretninama, u skladu sa važećim propisima, prije uspostavljanja Ministarstva odbrane BiH. Konkretno, ugovor sa Fondom za razvoj i unapređenje sela je potpisan prije uspostavljanja Ministarstva odbrane BiH", rečeno nam je u Direkciji za obnovu i izgradnju RS, koja je nadležna za pomenute objekte.
Najvažnije je da postoji sporazum političkih lidera da te lokacije budu riješene, istakao Okolić
Istakli su da je nakon uspostavljanja Ministarstva odbrane BiH Vladi RS dostavljen popis nekretnina ranijeg ministarstva odbrane RS koje je to ministarstvo ocijenilo da nisu prespektivne za sistem odbrane BiH.
"Nakon toga tom imovinom je raspolagala Vlada RS, u skladu sa propisima", pojašnjeno nam je u ovoj instituciji koja djeluje u sklopu Ministarstva za prostorno uređenje, građevinstvo i ekologiju RS.
U FBiH, međutim, smatraju da ovo tumačenje nema pravnu snagu. Adnan Delić, član Komisije za državnu imovinu iz FBiH, ističe da je to pitanje regulisano Sporazumom o pitanjima sukcesije.
"Taj sporazum potpisale su sve države bivše Jugoslavije i on definiše da je vlasnik imovine država. Međunarodni sporazum je jači od svih domaćih zakona, čak i od Ustava BiH", istakao je Delić.
On je istakao da je o tim objektima više puta bilo riječi na sastancima Komisije, na kojima su predstavnici RS iznosili taj problem. Dodao je da ovo pitanje može biti riješeno.
"Ako je nešto od opšteg interesa za RS, uz malo dobre volje može se naći druga lokacija za Oružane snage i da se ta imovina ne dira. Ukoliko ne postoji mogućnost da se nađe alternativna lokacija, postoji mogućnost da se obešteti to pravno lice", istakao je Delić.
Mirko Okolić, zamjenik ministra odbrane BiH, rekao je da pitanje te imovine na Manjači i druga slična pitanja moraju biti riješena na nivou entitetskih vlada i Savjeta ministara.
"Može biti više varijanti kako to riješiti. Mislim da je najvažnije da postoji sporazum političkih lidera da te lokacije budu riješene", istakao je Okolić.
Izrazio je zabrinutost da će problemi tehničke prirode u knjiženju te imovine uzeti dosta vremena.
Delić, međutim, ističe da nakon odluke Ustavnog suda BiH, po kojoj su za državnu imovinu nadležne institucije BiH, ovaj problem može biti riješen za 15 dana.
"Pravobranilaštvo BiH može krenuti u upis prije svega te vojne imovine na OS BiH", istakao je Delić.
Neki od problema na koje su ukazali u NATO-u odnose se na nepostojanje pravovaljanih zemljišnoknjiških evidencija, nejasnoću da li Ministarstvu odbrane na nekim lokacijama treba kompletna lokacija ili samo njen dio, ali i postojanje ilegalno izgrađenih objekata na nekim od lokacija.
"Privatni posjedi na tim lokacijama moraće biti otkupljeni po nepoznatim cijenama", istakao je on.