BANJALUKA - Iako je većina političkih funkcija u BiH uslovljena nacionalnom pripadnošću, kandidati imaju potpunu slobodu da se od izbora do izbora izjašnjavaju kako im je volja, što je nedopustivo s obzirom na uređenje BiH, smatraju stručnjaci.
Prilikom podnošenja kandidature političari u BiH obavezni su da se i nacionalno izjasne, iako to niko ne kontroliše. U Centralnoj izbornoj komisiji BiH kažu da je moguće da se Srbin izjasni kao Hrvat ili Bošnjak i obrnuto. Jedini uslov je da se kandidati drže nacionalnosti koju su izabrali dok im traje mandat.
"Kandidati se izjašnjavaju onako kako se osjećaju i to je ljudsko pravo. Prilikom kandidature popunjavaju obrasce u kojima se izjašnjavaju o nacionalnoj pripadnosti i to se ne provjerava", rekla je Maksida Pirić, portparol CIK-a BiH.
Stručnjaci u BiH ističu, ako se uzme u obzir ustavna struktura BiH i ravnopravnost tri konstitutivna naroda, hitno treba uvesti mehanizme kontrole da se ne bi dešavalo da se na funkcije namijenjene jednom narodu kandiduje neko drugi.
Sociolog Ivan Šijaković kaže da političare u BiH vodi strogi interes i da na sve načine pokušavaju da se dokopaju funkcije, pa je tim prije potrebno uvesti mehanizme kontrole jer se gotovo sve političke funkcije u BiH vežu za nacionalnost.
"Neodgovorno je bez provjere prihvatiti nacionalno opredjeljenje pogotovo od političara koje ne odlikuju baš neke moralne vrijednosti. Potrebno je uvesti kontrole recimo u posljednjih 15 godina ili otkako ste stekli punoljetstvo", kazao je Šijaković i dodao da je razlog više za kontrolu što živimo na prostorima podložnim promjenama kako ideologija, granica, ubjeđenja tako i nacionalnosti.
Sanel Huskić, predsjednik Alumni centra za interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS), kaže da ne vidi način na koji bi se moglo kontrolisati ko pripada određenoj nacionalnosti, ali da neki mehanizam kontrole mora postojati.
"Nismo mi jedina multinacionalna zemlja, samo što je kod nas sve podređeno tome, ko ste i kome pripadate. Neke ozbiljne i duboke kontrole nam nisu potrebne jer onda ulazimo u autoritativni sistem i kršimo osnovno ljudsko pravo jer možete se izjasniti onako kako se osjećate", kazao je Huskić.
Huskić naglašava da BiH nije jedinstvena ni po tome što su političke funkcije uslovljene nacionalnom pripadnošću, ali da za razliku od nas, u tim zemljama ljudi to ne mogu zloupotrebljavati jer se jasno zna za koga ljudi glasaju i koga stranke kandiduju. U zemljama regiona rijetko koje funkcije su uslovljene nacionalnom pripadnošću i obično su vezane za nacionalne manjine čija se prava ne vežu za politiku već za jezik, kulturu, informisanje itd.
Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, kaže da te stvari oko nacionalonog izjašnjavanja treba ostaviti sudu javnosti jer je to izjašnjavanje "fundamentalno pravo svakog čovjeka".
"To je jako osjetljivo pitanje i svako zadiranje u to je odlika autoritativnih i diktatorskih režima što nam ne treba ni u kom slučaju", kazao je Mujkić.