BANJALUKA - Za 57 mjesta u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH gotovo sve stranke su kandidovale svoje najjače kadrove.
Tako će se među kandidatima naći čak tri lidera značajnih političkih partija, tačnije Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, Mladen Bosić, prvi čovjek SDS-a, i i Zlatko Lagumdžija, lider SDP-a.
Posebnu pažnju listama su posvetili i u SNSD-u, tako da su nosioci Nikola Špirić, aktuelni predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Milorad Živković i Lazar Prodanović.
U SDA će "osvajanje" Parlamentarne skupštine predvoditi najviši funkcioneri stranke i to Asim Sarajlić, zamjenik predsjednika SDA, i potpredsjednici Senad Šepić, Sadik Ahmetović i Adil Osmanović.
Mjesto u parlamentu će pokušati ponovo da osvoji i Beriz Belkić, potpredsjednik SBiH.
U Savezu za bolju budućnost su se opredijelili za kandidovanje izuzetno poznatih osoba koje se do sad nisu puno eksponirale u političkom životu. Među njima se nalaze Emir Kabil, kardiohirurg i direktor Centra za srce Tuzla, a tu su i Enver Išerić, Faruk Hadžipašić, Adnan Bašić i Samir Lerić.
Iz PDP-a će parlamenta pokušati da se dokopaju, između ostalih, i Slobodan Nagradić, potpredsjednik te stranke, ali i Zoran Tešanović i Mladen Radović, koji su takođe nosioci lista ove partije.
Tanja Topić, politički analitičar, kaže da imena kandidata koje su stranke kandidovale za parlament BiH govore da je na to mjesto stavljeno političko težište, pogotovo ako se ima u vidu da nas očekuju najavljene izmjene Ustava BiH.
"U Parlamentarnoj skupštini BiH će se lomiti koplja za puno važnih pitanja, tako da stranke idu sa najjačim kandidatima", ocjenjuje Topićeva, pri tom ne isključujući mogućnost da će doći i do nekih iznenađenja.
Prema njenim riječima, liste su otvorene i teško je reći ko će proći, ali da sa druge strane, ko god da uđe, može se očekivati da slijedi zacrtanu politiku svoje partije.
"U svakom slučaju, da bi se formirala vlast, biće neophodno bar pet partija, i to će biti problem za funkcionisanje vlasti", ocijenila je Topićeva, dodajući da bi u takvoj preraspodjeli snaga neka manja, odnosno nova partija koja bi se dokopala parlamenta mogla da bude ključna za formiranje vlasti na državnom nivou.
Konačnu provjeru i ovjeru svih lista CIK će uraditi do 30. jula, nakon čega će partijama biti dat rok do 4. avgusta da predaju liste za kompezacione mandate.