SARAJEVO, BANJALUKA - Nakon opštih izbora koji će se održati u oktobru sljedeće godine, na nivou BiH neće biti nikoga da odlučuje o sukobu interesa, iako bi oni koji su zaduženi za ovaj posao u tom periodu trebalo da imaju najviše posla.
Naime, prema Zakonu o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti BiH, između ostalih, članovi Komisije za sprečavanje sukoba interesa su i poslanici parlamenta BiH, tako da nakon izbora, odnosno nakon što istekne mandat sadašnjim članovima Komisija za sprečavanje sukoba interesa praktično neće postojati.
"Kad istekne mandat članovima ove komisije, nema komisije. To je najveći problem i na to ukazujemo već duže vrijeme", rekao je Jasmin Emrić, sadašnji predsjednik Komisije za sprečavanje sukoba interesa BiH.
Inače, i sadašnji sastav Komisije nije se baš proslavio s obzirom na to da su održali tek nekoliko sjednica, a neka zasjedanja odugovlačila su se mjesecima. Tako je bilo i sa posljednjom sjednicom koja je zakazana za 5. oktobar, međutim još nije održana zbog nedostatka kvoruma.
Emrić kaže da lično misli da članovi parlamenta BiH ne bi trebalo da budu u Komisiji za sprečavanje sukoba interesa jer je to rješenje koje nema nigdje u regiji.
"Nadam se da će biti dovoljno političke odgovornosti da se usvoji rješenje koje će omogućiti neometano funkcioniranje Komisije bez obzira na saziv parlamenta", rekao je Emrić.
Primjedbe na Zakon o sprečavanju sukoba interesa kada je usvajan 2013. godine imali su gotovo svi osim politika na vlasti. Evropska unija, nevladin sektor, stručnjaci iz oblasti prava, opozicioni poslanici svi su negodovali, i to s pravom, jer se kasnije ispostavilo da Komisija za sprečavanje sukoba interesa ne može da radi na takav način. Nakon usvajanja zakona trebalo je više od godinu da se ta komisija formira, a nakon toga nastali su problemi jer nije bilo odgovarajućeg pečata za rad, niti je Centralna izborna komisija BiH (CIK), koja je taj posao radila do tada, mogla arhivu ustupiti Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, pod čijim okriljem se sada odlučuje o sprečavanju sukoba interesa.
"Apsolutno je neprihvatljivo da o sukobu interesa odlučuju članovi parlamenta iz prostog razloga objektivnosti i nezavisnosti s obzirom na solidarnost koja vlada među njima. To treba mijenjati. Zakon o sprečavanju sukoba interesa bitan je za svaku državu jer se radi o antikoruptivnom zakonu koji treba da djeluje preventivno", rekao je Vehid Šehić, analitičar i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.
Zanimljivo je i to da u Federaciji BiH uopšte ne postoji zakon o sprečavanju sukoba interesa, dok on u Republici Srpskoj postoji, ali, kako kaže Šehić, u pitanju je njegova implementacija s obzirom na to da je za jako mali broj ljudi utvrđeno da su u sukobu interesa.
"Sada imamo situaciju da praktično niko nije u sukobu interesa. U BiH se zakoni donose ne zbog države, već zbog ličnih interesa, pa tako i u ovom slučaju", rekao je Šehić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.