BANJALUKA - Svako ko je suđen za ratne zločine sada ima pravo da se javi sa zahtjevom za obnavljanje postupka, kako bi bilo utvrđeno da li je u konkretnim slučajevima došlo do kršenja Evropske konvencije o ljudskim pravima, rekao je juče Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS.
Naime, Evropski sud je u četvrtak odlučio da Abduladhim Maktouf i Goran Damjanović nisu imali obezbijeđeno pravo da im se za ratne zločine sudi za po njih povoljnijem zakonu iz 1976. godine.
Radojičić je pojasnio da bi Ustavni sud BiH, koji sudi i po Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, mogao da odlučuje u ovakvim slučajevima.
"To znači da bi Ustavni sud, s ovom odlukom u rukama, već mogao na apelacije, koje budu dolazile, da daje mišljenje da li se radi revizija i da li se presude prihvataju", rekao je Radojičić. On je dodao da se nakon donošenja odluke u BiH "pričalo sve i svašta" i da je sasvim jasno da se svaki predmet mora razmatrati pojedinačno da li je došlo do kršenja konvencije ili nije.
Da bi moglo doći do zahtjeva za obnavljanje postupka potvrdio je i Senad Kreho, advokat Gorana Damjanovića.
Kreho navodi da je nakon odluka Evropskog suda za ljudska prava odmah uputio zahtjev za ponavljanje postupka.
"Takođe je upućen zahtjev za njegovo puštanje iz zatvora, s obzirom na to da je Damjanoviću izrečena kazna od 11 godina zatvora", kaže ovaj advokat.
Podsjećajući da je argument BiH pred Evropskim sudom bio da je zakon iz 2003. blaži u odnosu na onaj iz 1976, u kojem postoji smrtna kazna, Radojičić je rekao da je Evropski sud to odbacio, jer u ovom slučaju ratni zločin nije doveo do smrtnog ishoda pa smrtna kazna nije mogla ni biti primijenjena.
"Smrtna kazna se mogla izreći samo u izuzetno teškim slučajevima. Ja ne znam da li bi se ona mogla odnositi i na koga ko je suđen pred bh. sudovima", naveo je Radojičić. Kako je rekao, Evropski sud je svojom odlukom poručio pravosuđu BiH da ne zna šta treba primjenjivati.
"Sud BiH u stvari zna šta treba, ali neće, što je još gore. Nije riječ o neznanju nego o političkoj volji. Jučerašnje saopštenje Suda BiH je van pameti. To što su rekli je puj-pike niš' ne važi. Strašno je da se oni nakon što su dobili takav šamar prave kao da se ništa nije desilo", ustvrdio je Radojičić. Prema njemu, odgovornost nije na Ministarstvu pravde BiH, jer je ono izvršni organ koji ne utiče na presude, već da je odgovornost na Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, Sudu BiH i Ustavnom sudu BiH.
Podsjećanja radi, u Sudu BiH je u saopštenju povodom ove odluke navedeno da oni ne vide ništa sporno u pomenutoj odluci, jer, po njima, ona nema uticaja na ostale presude pred tim sudom.
"Kao i u svojoj dosadašnjoj praksi, Sud BiH će i u budućim predmetima u svakom konkretnom slučaju cijeniti koji zakon je blaži za počinioca, imajući u vidu okolnosti slučaja", naveli su oni, dodavši da je do sada postupajući na taj način Sud BiH u osam predmeta ratnog zločina primijenio Krivični zakon SFRJ.
Bariša Čolak, ministar pravde BiH, izjavio je da je odluka putokaz sudovima u BiH da ubuduće moraju voditi računa da prilikom donošenja presude sudije moraju primjenjivati blaži zakon i da ne može doći do retroaktivne primjene strožeg zakona, dodavši da ne zna kakve bi implikacije to moglo da ima na strukturalni dijalogu u smislu legislative.
"Sudija je taj koji primjenjuje zakon, ali presuda Evropskog suda će, naravno, uticati na činjenicu da se u konkretnim slučajevima prilikom donošenja presude mora uzeti u obzir koji je zakon blaži za svakog počinioca", dodao je on.
Visoki sudski i tužilački savjet BiH je u petak izrazio uvjerenje da se odlukom Evropskog suda rješava pravno pitanje retroaktivne primjene Krivičnog zakona i osigurava jedinstvena primjena zakona i ravnopravnost građana pred domaćim sudovima u predmetima ratnih zločina.
"Ova odluka još jednom potvrđuje neophodnost pronalaženja efikasnih formalnih mehanizama za ujednačavanje sudske prakse u BiH", saopšteno je.
Goran Salihović, glavni tužilac BiH, ocijenio je da je odluka velika stvar za BiH i njeno pravosuđe.
"Ovim ništa nismo izgubili, štaviše, dobili smo, jer će se sada definisati nesuglasice koje su postojale u tumačenju Krivičnog zakona iz 2003. godine", rekao je on.