BANJALUKA, SARAJEVO - Teroristički napad na policijsku stanicu u Bugojnu je napad na državu i njene institucije, stav je političkih partija i istaknutih intelektualaca u BiH.
Većina ih je spremna podržati zabranu ekstremnih vjerskih organizacija, ako se time može povećati bezbjednost građana.
Ivo Miro Jović, delegat Parlamentarne skupštine BiH iz HDZ-a i član Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost, kaže da će odgovorni iz policijsko-bezbjednosnog sektora u BiH morati objasniti zašto su tvrdili da ne postoje indicije da bi u BiH moglo doći do terorističkih napada.
"Mi smo samo prije desetak dana usvojili jedno takvo izvješće, da bi nas ovo sada demantiralo. Policija je tako žurno djelovala da je jasno da je imala neke indicije. Možda bi netko sada iz moralnih razloga trebalo da podnese ostavku. Mi ćemo to izanalizirati u narednim danima i zatražiti objašnjenja", rekao je Jović. On je istakao da je moguća odluka da se zabrane vehabije, ali da treba sačekati kompletnu informaciju. Smatra da je ovo izazvalo nemjerljivu štetu BiH, ali još više činjenica da se, kako je istakao, pokazala nedovoljna koordinacija obavještajnih službi i policijskih agencija u BiH, te da "ovakvi pojedinci i grupe nisu mogući bez podrške onih koji su odgovorni za vjerski život".
Beriz Belkić iz SBiH smatra da svi organi treba da preduzmu sve da se ovakve stvari više nikad ne ponove. On ne zna treba li zabraniti vehabizam, jer mu njihova učenja nisu bliže poznata, ali je za zabranu svih onih organizacija koje ugrožavaju živote i bezbjednost građana. Sličnog je mišljenja i akademik Muhamed Filipović, koji kaže da je za zabranu vehabizma i svih religijskih pokreta koji šire nasilje, bez obzira na denominaciju.
Rajko Vasić iz SNSD-a smatra da se vehabijski pokret može zabraniti, ali da se time neće riješiti problem islamskog ekstremizma.
"Očito je cilj pojedinih struktura kreirati stanje bombaškog napada kao političkog čina kako bi se BiH udaljila od EU", smatra on.
Borislav Bojić iz SDS-a smatra da na ovakvu vrstu terorističkih aktivnosti mora da odgovori država sistemskim mjerama. Iako nije protiv zabrane, on ne misli da bi se zabranom vehabizma spriječilo širenje vjerskog ekstremizma, te se umjesto zabrana zalaže za preduzmimanje konketnih aktivnosti u skladu sa zakonom da se te grupe i pojedinci spriječe u širenju terora.
Bakir Izetbegović iz SDA smatra da umjesto zabrana treba pristupiti edukovanju ljudi u pravoj vjeri.
"Kod Bošnjaka imate tu situaciju iz rata u kojoj se iz milion ljudi može naći jedan ekstremista. Ljude treba učiti pravim vrijednostima", smatra on.
I Martin Raguž iz HDZ 1990 kaže da će dići ruku za zabranu ekstremnih organizacija ako bude procijenjeno da postoji potreba za tim, a kako ističe, ukoliko ne bude sistemskog odgovora države na terorističke prijetnje, otvoriće se prostor za destabilizaciju države.
Petar Đokić iz SP smatra da je sada kasno za zabrane, te da je trebalo djelovati ranije, kada su ove snage još bile u povoju.
"To se u Sarajevu i federalnim krugovima tolerisalo iako smo mi u RS uporno isticali na tu opasnost. Za ovo su odgovorne isključivo federalne vlasti, pa nažalost i pojedini vjerski autoriteti na čelu sa Cerićem", smatra Đokić.