BANJALUKA - Ni sedam miliona dolara, a ni četiri godine intenzivne akcije nije bilo dovoljno da u BiH bude riješen problem viška naoružanja koje se često nalazi u nelegalnom posjedu građana.
U Ministarstvu unutrašnjih poslova RS kažu da će uništavanje nelegalnog oružja biti nastavljeno i ove godine, a računaju na podršku UNDP-a, koja traje već godinama.
"Incidenti u kojima stradaju građani ili imovina budu evidentirani prema vrsti krivičnog djela, a ne prema tome da li su izazvani legalnim ili nelegalnim naoružanjem. Ipak, bilo je događaja u kojima je ono korišteno", kazala je Goga Davidović, službenik za odnose s javnošću MUP-a RS.
Prema nekim podacima, od završetka rata u BiH je oko 10.000 osoba stradalo od upotrebe nelegalnog naoružanja i nakon saobraćajnih nesreća ovo je najveći uzročnik smrti u našoj državi.
Jasmin Porobić, voditelj UNDP-ovog projekta za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja u BiH, istakao je da će ove godine sigurno biti uništeno nekoliko hiljada komada naoružanja.
"Saradnja sa entitetskim ministarstvima unutrašnjih poslova biće nastavljena tokom 2012. godine. Od 2008. godine do danas uništeno je preko 30.000 komada oružja, te preko 8.000 tona nestabilne municije. U sve to uloženo je više od sedam miliona dolara", rekao je Porobić.
Prema njegovim riječima, osnovna poteškoća u prikupljanju ili predaji naoružanja od strane građana je nedostatak amnestije za dobroboljnu predaju oružja u većem dijelu BiH. U MUP-u RS podsjećaju da je Zakon o amnestiji za nedopušteno držanje minsko-eksplozivnih sredstava i oružja u RS prestao da važi 2007. godine, tako da posjedovanje nelegalnog oružja povlači krivičnu ili prekršajnu odgovornost.
"Građani ne mogu predavati nelegalno naoružanje koje posjeduju bez odgovornosti, osim naoružanja i minsko-eksplozivnih sredstava koja pronađu na javnim mjestima ili drugim površinama, a nisu u njihovom vlasništvu. Takve slučajeve dužni su da prijave", objasnila je Davidovićeva.
U UNDP-u BiH navode primjer distrikta Brčko koji je u 2011. godini imao period amnestije gdje su građani imali mogućnost da dobrovoljno predaju oružje.
Iako je kraj ove godine označen kao kraj projekata kontrole malog oružja i lakog naoružanja u BiH, to se neće dogoditi.
"Zbog kompleksnosti nije za očekivati da ovaj problem bude riješen tokom jedne godine, već je potrebno osigurati kontinuiran rad sa potvrđenim dobrim rezultatima", naveo je Porobić i dodao da su Evropska unija, te vlade Velike Britanije i Španije najveći donatori u oblasti rješavanja viškova naoružanja Oružanih snaga BiH, ali i po pitanjima kontrole "malog naoružanja".
Prema procjenama UNDP-a bh. građani još u svojim domaćinstvima i u tajnim skloništima imaju 750.000 komada raznog oružja.
I do deset godina zatvora
Građani RS koji nelegalno drže naoružanje podliježu krivičnoj odgovornosti u skladu sa članom 399 Krivičnog zakona RS. Propisana je novčana kazna ili kazna zatvora do deset godina zavisno od klasifikacije, odnosno težine izvršenog krivičnog djela, kao i prekršajnoj odgovornosti u skladu sa Zakonom o oružju i municiji kojim je propisana novčana kazna od 400 do 1.200 KM.