BiH

Nataša Vodušek: Nacionalna retorika neće pomoći građanima

Nataša Vodušek: Nacionalna retorika neće pomoći građanima
Nataša Vodušek: Nacionalna retorika neće pomoći građanima
Vesna Popović

Nataša Vodušek, ambasador Slovenije u BiH, očekuje da bh. političari nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH s EU "zavrnu rukave" i okrenu se poslu i ozbiljno počnu raditi na ispunjavanju obaveza zadatih od Brisela za evropski put BiH.

"Rokovi su poznati i moraju se poštovati. Nema više izmotavanja, natezanja i odugovlačenja s ispunjavanjem rokova", kaže Vodušekova.

Ona je naglasila spremnost Slovenije da promoviše interese BiH i da pomogne pri crpljenju sredstava iz pretpristupnih fondova EU, u kojima je za BiH u naredne tri godine planirano 440.000.000 evra.

NN: Slovenija je kao predsjedavajuća Evropske unije Balkan i BiH stavila kao jedan od prioriteta i doprinijela da BiH 16. juna potpiše SSP s EU. Po Vašem mišljenju, da li su vlasti BiH spremne da ispune preuzete obaveze koje dolaze nakon potpisivanja SSP-a?

VODUŠEK: BiH će 16. juna potpisati SSP i to pozdravljamo. Jedan od prioriteta predsjedavanja Slovenije EU je jasna perspektiva za zemlje zapadnog Balkana. Predsjedavanje EU nudi mogućnost da se Slovenija za države zapadnog Balkana uvaži kao most do EU, čime bi Slovenija željela dugoročno ojačati političke i privredne veze s regijom gdje postoji niz neiskorištenih mogućnosti. BiH se obligirala da je sposobna izvršavati obaveze od 1. jula i o tom smo obavijestili EK u Briselu. Jako smo se trudili da države koje još nisu imale sporazum s EU to što prije urade, Srbija a potom i BiH, a započeli smo i viznu liberalizaciju s Crnom Gorom, Srbijom, BiH. Slovenija promoviše interese BiH u Briselu i spremna je da joj pomogne pri crpljenju sredstava iz pretpristupnih fondova EU, u kojima je za BiH u naredne tri godine planirano 440.000.000 evra. Odmah po potpisivanju treba da počne sprovoditi SSP. U privrednom dijelu sporazuma treba da smanji carine, uspostavi posebne kvote koje su definisane za izvoz, što je napisano na oko 600 stranica. To treba implementirati. Nakon određenog vremena treba svoju strukturu da pripremi za pregovore s EU. Očekujem da će političari iz sva tri naroda raditi u interesu BiH i da će biti više konsenzusa nakon potpisa. BiH mora ispunjavati preuzete obaveze i evropske standarde. Rokovi su poznati i oni se moraju poštovati. Nema više izmotavanja, natezanja i odugovlačenja s ispunjavanjem rokova. Vlasti treba da gledaju interes naroda koji tu živi. Narod zaslužuje bolju budućnost. To Evropska unija i Slovenija kao predsjedavajuća jako podupire. Da bi ozbiljno bili provedeni postavljeni zadaci, BiH je potrebno više profesionalnih političara s adekvatnim obrazovanjem, a ne kvazipolitičara koji iskorištavaju i manipuliraju istorijskim činjenicama zbog stranačkih interesa. Narodu neće pomoći nacionalna retorika političara već stvaranje boljih ekonomskih uslova.

NN: Kako gledate na ponašanje bh. političara koji umjesto da se okrenu rješavanju loše ekonomske situacije pažnju ponovo usmjeravaju na nacionalnu retoriku?

VODUŠEK: Političari će morati zavrnuti rukave i neće imati više vremena za manipulacije. Moraće se okrenuti pregovorima s Briselom i tačno će se znati po kojim pravilima igraju. Neće biti anarhije kao do sada i neće svako postavljati svoja pravila. Sigurno je da će biti više organizacije nego do sada. Brisel je nagovijestio da želi razgovarati s jednim timom koji je odgovoran za provedbu obligacija koje će preuzeti, a ne da jedan dan jedan, a drugi dan drugi tim radi na određenim pitanjima. Brisel želi da razgovara s jednom formacijom ili institucijom, ne znam da li će to biti direkcija, ministarstvo ili služba koju treba definisati. Brisel neće razgovarati sa svakim kantonom, nego na nivou države. Slovenija je formirala službu Vlade za evropske poslove, koja je radila na tim pitanjima, tako da Brisel zna koja je adresa s kojom razgovara o određenom pitanju. I BiH treba da odluči kako će se taj proces odvijati, ko će ga voditi.

NN: Kada BiH može očekivati kandidatski status?

VODUŠEK: Realno bi bilo da BiH kandidatski status dobije 2010. godine, a nakon toga se otvaraju poglavlja za pregovore kao s Hrvatskom, od ekonomije, pravosuđa, prometa, obrazovanja, izgradnje cesta.... Ako neka zemlja stvarno želi kandidatski status, onda će to i ostvariti brzo. Turska ima kandidatski status od 1963. godine, što pokazuje da je pitanje kada će se to riješiti na vlastima. S potpisom počinje pravi posao. Timovi koji će raditi na provođenju zadataka EU moraju raditi 14 i više sati dnevno. BiH treba da odgovori na 4.000 pitanja iz svih područja, šta očekuje BiH od EU, zašto želi kandidatski status i slično...

NN: Da li ste zadovoljni privrednom saradnjom BiH sa Slovenijom?

VODUŠEK: Privredna saradnja je veoma dobra, ali to ne znači da ne može biti još bolja. Prema našoj evidenciji, u BiH rade 144 firme iz Slovenije koje su registrovane kao bh. firme i zapošljavaju preko 10.000 radnika, a u prošloj godini smo izdali 26.500 radnih dozvola za Sloveniju. Sedamdeset odsto svih izdatih radnih dozvola Slovenije za inostranstvo su za BiH. Nedavno je zaposleno 500 radnika iz okoline Banjaluke u Novom Mestu. Kada je riječ o radnicima koje potražuje Slovenija iz BiH, to su građevinski radnici, zanatlije, zdravstveni radnici, ali i profesori. Deficitarne djelatnosti u Sloveniji su građevinarstvo, firme koje grade velike poslovne centre, zgrade, ceste... Mi iz BiH uvozimo dijelove za automobilsku industriju, proizvode "Bosnalijeka", prehrambene artikle, konfekciju, te drvnu industriju. Robna razmjena u prošloj godini bila je milijardu evra, što je za 300 miliona više nego u prethodnoj godini. Slovenija je treći najveći investitor u BiH u ovom trenutku, a bili smo drugi. Želimo izjednačenje robne razmjene. Na početku je taj odnos bio 80:20, sada 60:40 u korist Slovenije. Šezdeset odsto od milijardu evra Slovenija izvozi u BiH, a uvozi iz BiH 40 odsto. To znači da tih 40 odsto proizvoda ide na evropsko tržište. To su kvalitetni proizvodi.

Konzulat možda i u Banjaluci

NN: Kada će Slovenija otvoriti konzulat u Banjaluci?

VODUŠEK: Dobili smo molbu za otvaranje konzulata u Banjaluci. Banjaluka treba konzularno odjeljenje za izdavanje viza, a Ambasada je u Sarajevu. Dobili smo i molbu za časnog konzula koji prezentuje gospodarstvo. Molbe su u Ministarstvu vanjskih poslova i nadam se da će odluka biti pozitivna.

Najčitanije