Slovenija će se založiti da BiH tokom slovenačkog predsjedavanja EU u prvoj polovini 2008. godine potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, kaže Nataša Vodušek, ambasadorka ove zemlje u BiH.
`Želimo i zalagaćemo se da zemlje koje još nisu inicirale ugovorni status to učine tokom našeg predsjedavanja. Imamo podatak da bi BiH mogla u januaru inicirati proces potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU`, kaže Vodušekova.
NN: Da li je uopšte moguće uporediti evropski put Slovenije i BiH?VODUŠEK: Naš stav je bio da se želimo integrisati u EU i NATO i to je bilo opredjeljenje svih ljudi. Naša vlada izradila je strategiju. Brisel nam je postavio zahtjeve, čak su tražili više nego u ranijem krugu priključenja. Svaka dalja integracija uvijek donosi nove zahtjeve, ali mi smo stvarno bili odlučni, a i u Sloveniji je postojala nacionalna homogenost i opredijeljenost. Nije bilo nikakve dileme - ili si integrisan u te institucije ili te nema. Ne postoji druga perspektiva. Sami za sebe ne možete preživjeti bez saradnje.
Mislim da nema nikakve druge perspektive ni za BiH. Nekad se stvara osjećaj da su ljudi malodušni, da nemaju volje, kao i da političari ne znaju šta hoće, da su samo deklarativno opredijeljeni.
NN: Da li je onda problem u nedostatku homogenizacije, odnosno u prevelikim unutrašnjim problemima?
VODUŠEK: Mislim da u BiH postoji problem funkcionisanja institucija. Sistem nije baš najefikasniji i previše je vremena potrebno za donošenje odluka. Postoji apatija, puno je ljudi bez posla, ne bave se politikom, ne slušaju vijesti i ne čitaju novine, jer se bave vlastitom egzistencijom. Civilni sektor bi trebalo da se angažuje malo više i trebalo bi napraviti modernu državu s modernim ustavom i zakonodavstvom. Treba izaći iz nacionalističkih tema i riješiti suštinske stvari koje se tiču boljeg života, gospodarstva, zdravstva, vanjske politike.
NN: Kakav će biti odnos Slovenije prema zapadnom Balkanu i BiH kada 1. januara preuzme predsjedavanje EU?
VODUŠEK: Pripremili smo se jako dobro. Mi smo mala zemlja, velikim zemljama je lakše predsjedavati, jer imaju dosta resursa. Zapadni Balkan će biti jedan od prioriteta tokom našeg predsjedavanja EU. U interesu nam je da ovaj prostor bude stabilan. Želimo i zalagaćemo se da zemlje koje još nisu inicirale ugovorni staus to učine tokom našeg predsjedavanja. Imamo podatak da bi BiH mogla u januaru inicirati proces potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Onda će biti potrebno tri do četiri mjeseca da EU pripremi sve za potpis. Za Hrvatsku je bilo potrebno sedam mjeseci, ali, znate, sve se može kad se hoće. Predviđa se da bi BiH mogla inicirati taj proces u januaru, ukoliko bude pozitivna ocjena iz Brisela.
NN: Da li to znači da će proces reforme policije biti ubrzo okončan?VODUŠEK: Vidite, nije rečeno da nije dovoljan nedavni dogovor političkih lidera u Mostaru. Nemam podataka da je bilo negativnih reakcija i mislim da bi taj dogovor mogao bio prihvaćen, ali ga je potrebno precizirati. Čekamo ocjenu i nadamo da će tokom slovenačkog predsjedavanja EU biti i inciciran i potpisan sporazum.
NN: Koliko je ulazak u EU donio Sloveniji problema u privredi?
VODUŠEK: Vremena su bila teška kad se Slovenija osamostalila i dosta naše proizvodnje je propalo, a ona koja je opstala morala se prestrukturirati na zapadne standarde. Na ovim prostorima je bio rat i tržište nam je bilo nepristupačno. Bilo je nekoliko teških godina, ali smo uspjeli dobrom strategijom i dobrom Vladinom politikom, kao i dobrom privatizacijom državnog sektora.
NN: Da li su slovenački investitori zainteresovani da još više ulažu u BiH?VODUŠEK: U BiH ima 690 naših preduzeća. Robna razmjena je u prošloj godini iznosila milijardu eura. Zalažemo se za uspostavljanje balansa. Nekada je omjer uvoza i izvoza bio 80 naprema 20 u korist Slovenije, ali sada je BiH popravila taj omjer na 40 naprema 60. Ovaj prostor treba još više da se stabilizuje politički. Uspostavljeni su neki stari kontakti, jezik nam nije prepreka, znamo mentalitet, tako da su se naše firme odlučile da je ovo perspektivno tržište, na kojem su već bili prisutni. Mi smo drugi najveći strani investitor u BiH.
NN: Sporno i najteže pitanje između dvije zemlje je stara devizna štednje u Ljubljanskoj banci?VODUŠEK: Stav naše vlade je da je to pitanje sukcesije, jer znate da se nekadašnja SFRJ raspala, a za staru deviznu štednju garancije je dala Federacija. Države koje su nastale ratifikovale su 2001. godine u Beču sporazum, u čijem Aneksu 5 stoji da će svaka država nasljednica bivše države rješavati staru deviznu štednju na teritorijalnom principu. Slovenija je tako i riješila, Makedonija, Srbija, Crna Gora takođe, a Hrvatska samo za dvije trećine građana koji imaju domovnicu.
BiH je sada u fazi rješavanja stare devizne štednje. Koliko sam upoznata, ovo pitanje će biti riješeno za sve, osim za štediše stare Ljubljanske banke i Investbanke Beograd. Mislim da to nije pravdeno i da je to diskriminacija.
NN: Da li BiH i Slovenija rješavaju ovo pitanje?
VODUŠEK: U februaru je predviđeno da na tome rade ekspertske grupe, ali koliko sam upoznata, one se nisu sastajale. Eksperti bi trebalo da razmotre mogućnost postizanja nekog kompromisa. Vidite, Ljubljanska banka Sarajevo nema nikakve veze sa starom Ljubljanskom bankom. Oni su uzeli prostore stare Ljubljanske banke i preregistrovali je. Čuli smo da je ona nedavno prodata.
Slovenija ima najviše radnika iz BiH
NN: Koliko je Slovenija do sada investirala u BiH?
VODUŠEK: Investirali smo između 340 i 350 miliona evra. Naše firme zapošljavaju preko 7.000 radnika u BiH. Za ovu godinu smo izdali 26.500 radnih dozvola vašim radnicima u Sloveniji, što je 70 odsto ukupnih dozvola stranim građanima. Slovenački turisti su drugi po broju dolazaka. U BiH ima 1.200 naših državljana koji žive i rade u BiH. Najviše ih je u Banjaluci, gdje su priznati kao manjina.