BANJALUKA - Međunarodni simpozijum o koncentracionom logoru Jasenovac održan je u Banjaluci s ciljem predstavljanja novih naučnih istraživanja i očuvanja kulture sjećanja na stradanje srpskog naroda. Učesnici su poručili da je važno naučno pristupiti ovoj temi i prenijeti saznanja budućim generacijama.
Ukratko:
- Međunarodni simpozijum o Jasenovcu održan je u Banjaluci.
- Učesnici ističu važnost naučnog pristupa istraživanju i kulturi sjećanja.
- Naglašena je potreba da mlađe generacije upoznaju rezultate istraživanja.
- Koje su ključne poruke učesnika i zašto smatraju da je tema i dalje globalno važna?
Šta je poručeno na međunarodnom simpozijumu o Jasenovcu?
Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske (ANURS) Dragoljub Mirjanić rekao je da ova ustanova njeguje tradiciju sjećanja na stradanje srpskog naroda, posebno u Drugom svjetskom ratu.
"Naša je obaveza da današnjoj generaciji, a posebno budućim, prenesemo najnovija istraživanja naših eminentnih istraživača kako se ovo zlo nikom i nikada ne bi ponovilo", rekao je Mirjanić novinarima u Banjaluci, gdje je održan Međunarodni simpozijum "Koncentracioni logor Jasenovac - srpsko stradanje u Drugom svjetskom ratu, 80 godina poslije".
Profesor međunarodnih odnosa i senator Republike Srpske Srđa Trifković istakao je da je značaj ovog događaja da se napokon pristupi naučnoj obradi fenomena ustaštva kao ideologije i zločinačke prakse, ali bez emocija i viktimološkog pristupa koji je do sada karakterisao odnos prema tom pitanju.
"Moj prilog bio je fokusiran na to da li su ustaše bili fašisti. Moj odgovor je kategorično negativan. U osnovama ideološke postavke oni nisu imali dovoljno sofisticiranosti, ako mogu tako da se izrazim, da bi se uvrstili u matricu evropskog fašizma", istakao je Trifković.
On je naveo da su Srbi u 20. vijeku iz sukoba i ratova izlazili kao pobjednici i to treba da bude najvažnija poruka.
"Nadahnuti tim malo vedrijim interpretacijama naše istorije, uz evidentiranje i komemorisanje žrtava, treba da sa malo više optimizma gledamo na ostatak ovog vijeka", naveo je Trifković.
Zašto učesnici smatraju da je važno prenijeti saznanja mlađim generacijama?
Profesor Kiril Feferman sa Univerziteta u Arijelu kazao je da je riječ o veoma značajnom naučnom skupu o temi koja ne smije da bude zaboravljena.
"Pretresamo pitanja koja nisu bitna samo za istoriju Srba, Balkana i Evrope, već imaju svjetski značaj. Posebno se nadam da ćemo naša saznanja prenijeti i na mlađe generacije, koje treba da preuzmu posao daljeg rada na ovim pitanjima", rekao je Feferman.
On je dodao da je ovo pitanje nezapamćeno kada je riječ o stradanju srpskog naroda i da to treba biti poznato svijetu.
"Holokaust je odnio više života, ali o Holokaustu se više zna. Srpsko stradanje, koje je bilo užasno, i dalje nije adekvatno obilježeno i poznato", naglasio je Feferman.
Pročitajte još:
U nedjelju Dan sjećanja na žrtve genocida u NDH, u subotu Memorijalna akademija
Simpozijumu su prisustvovali predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, izaslanik predsjednika Republike Srpske Marko Romić, rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin, akademik Rajko Kuzmanović, Njegovo preosveštenstvo episkop pakračko-slavonski Jovan, te eminentni naučnici i stručnjaci, prenosi Srna.