BANJALUKA, SARAJEVO - Unitarizacija BiH se nikada neće desiti, bez obzira na to što mnogi politički centri iz SAD i Evrope vrše pritisak, rekao je Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Opšti okvirni sporazum za mir u BiH parafiran je u Dejtonu 21. novembra 1995. godine, dok je zvanično potpisan u Parizu 14. decembra te godine, a tim povodom brojni politički akteri iz BiH iznijeli su svoje poglede na ovaj važan datum. Dodik je ocijenio da su u BiH napadnuta politička prava Srba.
"Mi se branimo i nećemo dozvoliti nikakvo prekrajanje Dejtonskog sporazuma i Ustava", istakao je Dodik.
Poručio je da niko ne može da nameće bilo šta srpskom narodu. On se danas sastao s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, čiji je kabinet potom saopštio da prijetnje Srpskoj moraju prestati.
"Srbija zahteva da se prekine s pretnjama ukidanjem i nestankom Republike Srpske, jer je Srpska ustavna kategorija BiH, proizašla iz dogovora o miru tri konstitutivna naroda i potvrđena u Dejtonu", saopšteno je Vučićevog kabineta.
Srbija, dodaje se u saopštenju, smatra da je Dejtonski sporazum moguće promijeniti samo uz saglasnost sva tri konstitutivna naroda i dva entiteta, uz činjenicu da Srbija poštuje teritorijalni integritet BiH i ni na koji način ga nije narušavala niti će to činiti.
Nakon sastanka sa Vučićem, Dodik je izjavio da je informisao predsjednika Srbije o pitanjima u vezi sa statusom Republike Srpske, s obzirom na činjenicu da je ona, kako je kazao, napadnuta.
Aktuelni problemi su, dodao je, to što je "uloga visokog predstavnika srušila Dejtonski sporazum" da bi, kako kaže, legalizovala kriminal.
"Mi vjerujemo Srbiji i prije svega Vučiću i njegovom odnosu prema srpskom narodu. Sve su to stvari o kojima smo pričali. Važno je da na to imamo pravo po Dejtonskom sporazumu", rekao je srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Članovi Predsjedništva Šefik Džaferović i Željko Komšić, te reis-ul-ulema Husein ef. Kavazović obratili su se danas na konferenciji "Čuvamo mir, sjećamo se žrtava", koju je organizovao Memorijalni centar Srebrenica, a povodom godišnjice potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir.
Komšić smatra da je, uprkos svemu, istina ono što se danas teško uvažava, a bez istine nema ni pravde ni boljeg života.
"Od borbe za istinu nikada ne treba odustati. Ukoliko se za nju budemo zalagali, ona će prevladati laži. Vidimo to i posljednjih dana kada oni koji veličaju ratne zločince silom prilika polako odustaju od toga", rekao je Komšić.
Džaferović je odao priznanje "Majkama Srebrenice" koje, kako je kazao, imaju najveću zaslugu u borbi za istinu i pravdu.
"Narativ koji je utemeljen na činjenicama iz presuda međunarodnih sudova uvijek će biti iznad svih pokušaja uspostave anticivilizacijskih narativa", kaže Džaferović.
Kavazović se osvrnuo na vrijeme potpisivanja mira u Dejtonu i Parizu. Naveo je da je ipak nakon ovih 25 godina "vrijeme da potražimo više saglasnosti i da svoj zajednički dom, svoju zemlju oslobodimo onog što koči njen razvoj".
Melika Mahmutbegović, potpredsjednica FBiH, podsjeća da poslije Dejtonskog sporazuma nije ispaljen nijedan metak i to je njegov najveći doprinos.
Hrvatski narodni sabor, razgovarajući o 25. godišnjici Dejtonskog sporazuma, ponovio je potpunu opredijeljenost za stabilnu i mirnu BiH koja je orijentisana ka ravnopravnosti konstitutivnih naroda te evropskoj i evroatlantskoj budućnosti.
"Predsjedništvo HNS-a je izrazilo zabrinutost sve učestalijim i izravnijim napadima na Dejtonski sporazum", saopšteno je iz HNS-a.
Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić i zamjenik predsjedavajućeg ovog doma Dragan Čović učestvovaće sutra u Zagrebu na konferenciji pod nazivom "Nasljeđe mira - 25 godina Dejtonsko-pariskog mirovnog sporazuma".
Ustavni sud bez stranih sudija
Žuli Lešanto, poslanica Evropskog parlamenta iz poslaničke grupe Identitet i demokratija, istakla je da bi nakon 25 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma trebalo okončati međunarodno starateljstvo Ustavnog suda BiH i toj zemlji dati puni suverenitet.
"Hitno bi trebalo započeti s reformom Ustavnog suda, koji bi trebalo da uključi samo sudije iz BiH", konstatovala je Lešanto.
(Srna)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.