SARAJEVO, BANJALUKA - Procedura usvajanja djece bez roditeljskog staranja u BiH je komplikovana i traje i do pet godina, a cijeli proces dodatno otežava i činjenica da postoji veliki broj djece koja ne mogu biti usvojena jer biološki roditelji ne daju saglasnost na usvajanje iako ne žele da preuzmu brigu o njima.
Prema podacima Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, godišnje se zasnuje oko 20 usvojenja, a u RS trenutno ima oko 577 djece bez roditeljskog staranja, koja su uglavnom u hraniteljskim porodicama.
Nataša Aleksić, portparol Ministarstava zdravlja i socijalne zaštite RS, istakla je da je veoma teško govoriti o broju djece koja čekaju na usvajanje.
"Mnoga djeca smještena u domove za nezbrinutu djecu ili u hraniteljske porodice ne ispunjavaju uslove da budu usvojena, a najčešće se dešava da roditelji ne daju saglasnost na usvajanje iako ih ne žele ne mogu da preuzmu brigu o djeci", navela je Aleksićeva.
Jadranka Štrkić, pravnik u banjalučkom Centru za socijalni rad, kazala je da zainteresovani usvojitelji više žele da usvoje mlađu djecu i u većini podnesenih zahtjeva ne postavljaju posebne zahtjeve po pitanju pola djeteta.
"Kao potencijalni usvojitelji najčešće se pored stranki iz RS, javljaju stranke iz FBiH, Srbije, Slovenije, Hrvatske, zatim naši državljani koji su zaposleni u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, kao i strani državljani iz Grčke, Holandije, Francuske", navela je Štrkićeva.
U FBiH postoji veliki broj zahtjeva za usvajanje, ali je nedovoljan broj djece koja mogu biti data na usvajanje.
U Centru za socijalni rad Kantona Sarajevo kažu da imaju više od 140 zahtjeva za usvojenjem, ali da sada imaju samo dvoje djece do tri godine koja mogu biti usvojena.
Iako u Domu za nezbrinutu i djecu bez roditeljskog staranja "Bjelave" u Sarajevu ima više od 100 djece, ne mogu sva biti data na usvajanje jer za to nisu ispunjene zakonske obaveze. Iz Centra za socijalni rad ističu da mnoga djeca imaju kontakt s biološkim roditeljima i da ih ne žele dati na usvajanje.
Samija Omerefendić, stručni saradnik i koordinator za pedagoške poslove u Centru za socijalni rad KS, kaže da su zahtjevi pojedinih roditelja za usvojenjem djeteta stari i po pet godina.
"Mnogi žele da usvoje dijete do tri godine, da ga odgajaju od malih nogu i da pri tom nemaju nikakvih smetnji. Trenutno u KS imamo samo dvoje takve djece", istakla je Omerefendićeva.
Dodaje kako je na listi potencijalnih usvojilaca Centra evidentirano 77 bračnih parova iz BiH, 38 parova stranih državljana i 27 osoba starijih od 45 godina. Kaže da procedura usvojenja djeteta traje do sedam mjeseci i da strani državljani, uz odobrenje Ministarstva za rad i socijalnu politiku FBiH, mogu usvojiti dijete iz FBiH.
Potpuno i nepotpuno usvajanje
Samira Omerefendić ističe da postoji potpuno i nepotpuno usvojenje.
"Potpuno može biti usvojeno dijete do 10 godina, a usvojitelji moraju imati između 25 i 45 godina. Potpunim usvojenjem stvaraju se srodnički odnosi između usvojitelja i usvojenika. Usvojitelji od djeteta moraju biti stariji najmanje 18 godina i obavezni su da djetetu do sedme godine kažu da je usvojeno", kaže Omerefendićeva.
Za nepotpuno usvojenje dijete može imati do 18 godina, a usvojitelj više od 45 godina.
"U ovom slučaju roditelj od djeteta ne može biti stariji od 45 godina. Nepotpuno usvojenje može biti raskinuto ako postoje opravdani razlozi", rekla je Omerefendićeva.