SARAJEVO, BANJALUKA - Rok za implementaciju Sporazuma o državnoj i vojnoj imovini, potpisanog u Banjaluci u martu prošle godine, ističe za manje od tri sedmice, a nema nikakve naznake da će on biti implementiran.
Naime, u sporazumu se navodi da je rok za implementaciju godinu dana, a taj rok ističe 9. marta ove godine.
Podsjećanja radi, u sporazumu, koji su potpisali Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, Mladen Bosić, predsjednik SDS-a, Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a, Sulejman Tihić, predsjednik SDA, Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, i Božo Ljubić, predsjednik HDZ 1990, definisana su pitanja rješavanja vojne i državne imovine. Mada se u RS i FBiH i dalje ne slažu o tome da li vojnu i državnu imovinu treba rješavati zajedno ili odvojeno, iz sporazuma proističe da ova pitanja treba rješavati zajedno.
Sredoje Nović, član Radne grupe za rješavanje ovog problema, koju je formirao Savjet ministara BiH, izjavio je da je veliko pitanje da li će i kada biti postignut sporazum o državnoj i vojnoj imovini, te je izrazio uvjerenje da nije optimista da će to ići lako i brzo.
"Radna grupa je tek formirana i nismo imali nijedan sastanak, a prije njega biće izvršene dodatne konsultacije na nivou RS", rekao je Nović. Podsjećanja radi, riječ je o komisiji koja je dogovorena na subotnjem sastanku "šestorke" u Sarajevu, a koja će se baviti rješavanjem ovog pitanja.
Prema njegovim riječima, stav RS je jasan - ova dva pitanja moraju biti riješena istovremeno.
U sporazumu iz marta prošle godine je jasno navedeno da ova pitanja moraju biti rješavana zajedno. U prvih šest pasusa prvog dijela sporazuma govori se o načinu i rokovima rješavanja pitanja vojne imovine, a u dijelu koji se odnosi na državnu imovinu ističe se da se ovih šest pasusa odnosi i na državnu imovinu, te da je krajnji rok za rješavanje imovine godinu dana, iz čega se vidi da oba pitanja imaju isti krajnji rok rješavanja.
Osim Novića, koji je ministar civilnih poslova BiH, u Radnu grupu imenovani su i Bariša Čolak, ministar pravde, i Damir Hadžić, ministar komunikacija i transporta.
Adnan Delić, član Komisije za državnu imovinu, koja je ranije bila formirana radi rješavanja pitanja imovine, takođe smatra da sporazum lidera iz marta prošle godine predviđa da i vojna i državna imovina budu riješene zajedno, ali ističe da je rok moguće i produžiti. Međutim, za njega problem može predstavljati odluka Ustavnog suda BiH iz jula prošle godine o tome da je državna imovina u nadležnosti BiH, a ne entiteta.
"Obrazloženje odluke Ustavnog suda je dosta opširno, detaljno i jasno. Sa druge strane, politički lideri se dogovaraju, prave kompromise, i to je razumljivo. Međutim, ako politički lideri naprave dogovor koji u nekim odredbama krši odluku Ustavnog suda BiH, onda to ne može biti primijenjeno jer se može desiti da neko pokrene pitanje pocjene ustavnosti dogovora lidera i time ne rješavamo stvar nego samo produbljujemo krizu", rekao je Delić. On je izrazio uvjerenje da je odluku Ustavnog suda BiH moguće implementirati, a da sve strane budu zadovoljne.