SARAJEVO - Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH iz RS, istakao je juče, u vezi s rješavanjem palestinskog pitanja, da on svojim stavom radi u interesu BiH kao države i sva tri konstitutivna naroda u BiH.
"Ja nisam ni Palestinac ni Jevrej, te mislim da ovakvim stavom radim u interesu BiH kao države, pa prema tome i u interesu sva tri konstitutivna naroda u BiH, kao i u interesu Jevreja i Palestinaca i mira na Bliskom istoku", naglasio je Radmanović.
Dodao je da se u posljednjih nekoliko dana više vjerskih i političkih predstavnika obratilo pisanim i javnim putem članovima Predsjedništva BiH sa zahtjevom da Predsjedništvo BiH podrži zahtjev Palestine za članstvo u UN-u i da su u tim obraćanjima date netačne informacije u vezi s ovim pitanjem, iznošene paušalne i pristrasne ocjene, te kritikovan stav srpskog člana Predsjedništva BiH o dogovoru između Izraela i Palestine kao jedinom načinu međunarodnog prihvatanja Palestine u svjetsku organizaciju. Radmanović podsjeća da je u ime Rijaseta Islamske zajednice BiH reis-ul-ulema Mustafa Cerić, na sastanku s još 11 muftija, zatražio od Predsjedništva BiH da podrži zahtjev Palestine za prijem u članstvo u UN, kao i da ga je episkop Grčke pravoslavne crkve Atalah Hana, na konferenciji za štampu u Ramali, javno napao zbog, kako je rekao, "nepodržavanja zahtjeva Palestine za prijem u članstvo UN, ultimativno zahtijevajući da to učini dovodeći to u vezu s njegovim privatnim vjerskim uvjerenjem".
"Episkop Atalah Hana je iznio niz netačnih, grubih i uvredljivih optužbi bez ikakvog osnova. Riječnik koji je episkop Hana koristio u svom obraćanju članu Predsjedništva BiH neprimjeren je uobičajenoj komunikaciji sa šefom države. Takav ton i riječnik nedopustivi su za jednog vjerskog velikodostojnika u javnoj komunikaciji s najvišim predstavnikom jedne države", naglasio je srpski član Predsjedništva BiH i dodao da se i reisov i episkopov zahtjev svode na isto - da prihvati stav Palestine ne vodeći računa o političkim i državnim razlozima te interesima svoje zemlje, već o nekim pretpostavljenim vjerskim i drugim maglovitim interesima.
"Iz ovih primjera je vidljivo da se vjerski poglavari bave političkim i državnim pitanjima, a ne vjerskim, što je njihova prvenstvena dužnost i obaveza", istako je Radmanović.
On je podsjetio da je Palestina proglasila nezavisnost, koju su priznale mnoge države svijeta, među kojima je i BiH, te države regiona.
"BiH je priznala Palestinu 1992. godine, kada su uspostavljeni diplomatski odnosi, a to priznanje nikada nije opozvano. Ujedinjene nacije davno su priznale pravo palestinskom narodu na državu. To pravo Palestincima ne odriče ni država Izrael, ali se spor vodi o teritorijalnim granicama i drugim pitanjima palestinske državnosti. Aktuelni mirovni planovi i pregovori uzimaju u obzir ovu činjenicu. Zato treba praviti razliku između priznanja Palestine kao države i njenog prijema u članstvo Ujedinjenih nacija", kaže Radmanović. On je dodao da je njegov stav u vezi s Palestinom rezultat uvida u stanje stvari na terenu u odnosima između Izraela i Palestine.
"Moj stav je zasnovan na višegodišnjem iskustvu u vezi s ovim tragičnim sukobom i, prije svega, na osnovu međunarodnog konteksta o tome do kakvih sve negativnih posljedica može dovesti jedna ishitrena i neodgovorna odluka u vezi s ovim teškim pitanjem. Ovaj moj stav nije posljedica lobiranja Izraela i njihovog ministra inostranih poslova, nego ranije izgrađenog mišljenja i uvjerenja o potrebi mirnog dogovora dvije strane, koje će morati nastaviti živjeti s takvom odlukom u budućnosti", zaključio je Radmanović.