Nebojša Radmanović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, najavio je krajem marta posjetu delagacije Vlade Republike Hrvatske s predsjednikom Ivom Sanaderom na čelu Savjetu ministara BiH, i tada se očekuju prvi konkretni koraci u rješavanju spornih pitanja dviju zemalja.
NN: Međudržavno vijeće Hrvatske i BiH je u subotu u Kabinetu predsjednika RH Stjepana Mesića raspravljalo o otvorenim pitanjima između dvije zemlje. Šta je konkretno dogovoreno tom prilikom i da li se posjeta može ocijeniti uspješnom?
RADMANOVIĆ: Ova posjeta je bila vrlo uspješna i otvorena su sva važna pitanja. Smatram da će otvorenih pitanja uvijek biti između susjeda, ali nije dobro da otvorena pitanja stoje i da se o njima ne razgovara. Probleme treba rješavati, a ovo je bio korak ka njihovom rješavanju. Konktetno, krajem mjeseca očekuje se posjeta delagacije Vlade RH na čelu s predsjednikom Ivom Sanaderom Savjetu ministara BiH, i tu bi se trebali povući prvi konkretni koraci. Tada bi se moglo na nivou vlada dviju zemalja što je u njihovoj nadležnosti riješiti sporna pitanja o granicama i eventualno parafirati sporazum o Luci Ploče ako hrvatska strana pristane na ono što je ranije urađeno. Očekujemo da izvršni organi BiH i Hrvatske povuku i konkretne korake u rješavanju pitanja imovine. Mi smo napravili prvi potez, a sada su dalji potezi na Vladi Hrvatske i Savjetu ministara BiH. Hrvatska i BiH imaju otvorenih pitanja, ali nijedno nije nerješivo. Treba više akcije o Luci Ploče, pitanju prolaska kroz Neum, pitanju izbjeglica i o graničnim pitanjima.
NN: Smatrate li da je nakon posjete članova Predsjedništva BiH službenom Zagrebu došlo do pomaka u saradnji dviju zemalja?
RADMANOVIĆ: Prvom posjetom članova Predsjedništva nekoj državi željeli smo raditi na poboljšanju tih odnosa u smislu ubrzavanja rješavanja određenih pitanja koja su, čini se, malo stagnirala. Sve što se spominje kao otvoreno pitanje Vlade RH i BiH ovisno o nadležnosti resornih ministarstava treba staviti na dnevni red i ubrzano rješavati. Mislim da ćemo uspjeti da dobre odnose dviju zemalja konkretizujemo i da neka otvorena pitanja riješimo. BiH ne želi praviti probleme već želimo da se do rješenja dođe dijalogom. Pokrenuli smo niz do sada otvorenih pitanja, ali neka su se i vratila malo nazad. Imamo osjećaj da se u vezi sa granicom kod Neuma stvari mijenjaju na štetu BiH. U Republici Hrvatskoj posjeduju nove dokumente kada su u pitanju Veliki i Mali Školj. Mi mislimo da je to teritorija BiH, a hrvatska strana je došla do dokumenata po kojima tvrde da pripadaju njima. Ne želimo oko toga da pravimo probleme, ali želimo da u dijalogu dođemo do najboljeg rješenja. To je i suštinsko pitanje odnosa dviju zemalja i budućeg razvoja BiH. Usko vezano za to je i pitanje izgradnje mosta prema Pelješcu kojim Hrvatska povezuje dijelove svojih teritorija. U vezi s mostom Pelješac – kopno u BiH ne postoji politička saglasnost. To su pitanja koja stoje odavno i koja smo sada otvorili i zaključili na Međudržavnom vijeću da vlade dviju zemalja moraju da pregovaraju o tome. Takođe se raspravljalo i o imovini BiH u Hrvatskoj i Hrvatske u BiH koja nije mala, ali je mnogo veća imovina BiH u Hrvatskoj kojom BiH ne raspolaže u ovom momentu. To treba mijenjati i treba da vratimo imovinu jedni drugima. I to je jedno od narednih pitanja koje će Savjet ministara BiH i Vlada Hrvatske rješavati.
NN: Da li se Hrvatska u određenim pitanjima miješa u unutrašnje stvari BiH?
RADMANOVIĆ: Hrvatska nije pokazala želju da se miješa u unutrašnje odnose BiH nego da se razvija dobrosusjedska saradnja, i pokazuje se briga za Hrvate u BiH i njihov status. Hrvatska je izrazila zainteresovanost za uslove života pripadnika hrvatskog naroda u BiH.
NN: Da li je bilo primjedbi na status Hrvata u BiH?
RADMANOVIĆ: Nije bilo primjedbi na sadašnji status Hrvata u BiH, niti se to pitanje posebno otvaralo, niti je Hrvatska imala namjeru da se direktno miješa u unutrašnje stvari BiH. Ali, jasno je da Hrvatska ima želju da Hrvati kao konstitutivni narod u BiH imaju svoje jasno mjesto kao i druga dva konstitutivna naroda u BiH.
NN: Da li je zadovoljavajuća spoljnotrgovinska razmjena Hrvatske i BiH?
RADMANOVIĆ: Spoljnotrgovinska razmjena ocjenjuje se generalno kao vrlo dobra budući da spoljnotrgovinska razmjena Hrvatske i BiH iznosi skoro dvije milijarde evra godišnje. Međutim, to je velikim dijelom na štetu BiH, i mi tu imamo odnos jedan prema tri što se mora popravljati.
NN: Da li je na sjednici bilo riječi i o Kosovu i Metohiji?
RADMANOVIĆ: Kosovo je bilo posebna tema razgovora, ali je sasvim normalno da se u međudržavnim razgovorima govori o stanju u regiji u cjelini. I jedna i druga strana se izjašnjavaju za dobrosusjedske odnose i zajednički nastup prema trećim tržištima i prirodno putevima EU. U okviru toga se spominje kao otvoren problem Kosova što je stvarna činjenica. Status Kosava i Metohije je problem odnosa Beograda i Prištine. On, po mišljenju skoro svih u BiH, treba tako da bude riješen uz pomoć međunarodne zajednice, koja rješava i neke druge manje probleme. Nadamo se da se eventualni međunarodni presedan neće desiti, koji bi mogao da pokrene glavninu pitanja, ali ne u BiH, kao što se priča, nego širom Evrope i svijeta. Novinari su me pitali kakav je stav RS o Kosovu i Metohiji, i rekao sam da je stav svih u BiH isti, i da nema razlike RS i drugih. Kosovo i Metohija je unutrašnja stvar Srbije i treba biti riješena na relaciji Beograd - Priština.
Bošnjaci neće reformu nego ukidanje policije RS
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović optimista je da bi do dogovora o reformi policije moglo doći u toku ovog mjeseca, ali se za zastoj u reformi ne može okrivljivati samo jedna strana.
`Predstavnici političkih partija iz RS, naročito predsjednik SNSD-a je pravio kompromise, jer se za dogovor ne možemo držati čvrsto busije. Sa druge strane, predstavnici političkih partija iz Sarajeva ne popuštaju ni za jotu, ni na jednom mjestu. Njihov osnovni cilj je ukidanje policije RS, a ne reforma policije i to je ono što je nedopustivo`, kaže Radmanović. On navodi da je Evropska komisija postavila 15. mart kao rok do kojeg političari u BiH moraju postići dogovor o reformi policije, upozoravajući da će u protivnom u pitanje doći potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.