SARAJEVO - Brojna kršenja zakona proći će nekažnjeno jer u dogledno vrijeme neće biti riješen problem nedostatka inspektora u Federaciji BiH.
U inspekcijama tvrde da nema novca u budžetima za prijem novih radnika niti ima interesovanja za posao inspektora zbog neadekvatnih plata. Napominju da su loši zakoni možda i veći problem od nepostojanja inspektora za neke ključne oblasti jer su stimulativne kazne njihov posao pretvorile u lov na vještice.
Tako je kazna za zapošljavanje radnika na crno 1.000 KM, ali nije definisano da li po radniku ili po firmi, pa čak neki poslodavci traže od inspektora da im napišu kaznu na 12.000 KM da bi bili "mirni" godinu jer je ovaj iznos mali u odnosu na milione koje ovako zarade.
Sigurnost građana ugrožena je jer nedostaju inspektori i novac za analizu sumnjivih uzoraka hrane, kazala Bulićeva
Manjak inspektora posebno je evidentan problem kada se potrošači požale na trgovine ili radnici na kršenje prava pa je tako nedavno dosta radnika u malim trgovinama, tradicionalno, ostalo uskraćeno za slobodan dan za Bajram.
"U FBiH ima oko 500 inspektora. Šta je 500 ljudi na 100.000 subjekata! Kada se smanjuje broj zaposlenih ili zaledi prijem novih radnika u organima, tu je i inspekcija. Zato ima puno oblasti bez inspektora", istakao je Besim Duraković, direktor Uprave za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona.
Naglasio je da osam tuzlanskih općina nema sanitarnog ni tržišnog inspektora. Dodao je da za kantonalne građevinske inspektore nije bilo prijavljenih jer bolje zarade u privredi kao konsultanti. Inspektori u TK sa dodacima dobiju oko 1.200 KM, kolika im je plata i u ZDK.
"Neke oblasti imamo pokrivene 24 sata dnevno kao što su šumari, tržišno-turistička, saobraćajna i inspekcija zaštite na radu. Inspektori se slomiše, ali nije problem broj inspektora nego pravni okvir. U zapadnim zemljama inspektori izlaze jednom mjesečno, ali kada izađu, odrade svoj posao jer je zakon jasan i kazne su visoke. Kod nas ima 30 odsto zakona u kojima se ne zna ko je nadležan. Rad na crno se tretira kao prekršaj, a kod njih je krivično djelo", rekao je Duraković.
Pojedine kantonalne inspekcije ne rade izvan radnog vremena i ističu da bi im trebalo više ljudi da bi mogli, recimo, na licu mjesta utvrditi da li se krši pravo radnika na slobodan dan ili prekontrolisati više proizvoda u trgovinama i spriječiti trovanja.
Gordana Bulić iz Saveza potrošača BiH kaže da je sigurnost građana ugrožena jer nema dovoljno inspektora ni novca za analizu svih sumnjivih uzoraka hrane. Smatra da bi vlast trebala smanjiti administraciju i neke manje bitne transfere usmjeriti inspekcijama.
U Upravi za inspekcijske poslove ZDK tvrde da imaju dovoljno ljudi za bitne oblasti poput tržišta i rada, nemaju dovoljno za cestovni prevoz gdje ima dosta problema, a nemaju nijednog inspektora za lov gdje se dešavaju nezakonitosti, zaštitu prirode, zdravstvo i farmaciju.
Kada raspišemo konkurs za zdravstvenog inspektora, ne prijavljuju se jer nemaju mogućnost specijalizacije, a plate su male, rekli u ZDK
"Kada raspišemo konkurs za zdravstvenog inspektora, ne prijavljuju se osobe te struke jer ulaskom u inspekciju nemaju mogućnost specijalizacije, ne mogu se dodatno baviti svojim poslom, a plate su male za takav kadar", rekli su u inspekciji ZDK.
Zakoni problem
Da nemaju kapaciteta da se pozabave svim kršenjima radničkih prava, nedavno su rekli i u Inspekciji rada FBiH. Ipak, u Upravi za inspekcijske poslove FBiH kažu da ne razmišljaju o angažovanju više ljudi s obzirom da inspekcije postoje još na općinskom i kantonalnom nivou. Smatraju da federalni inspektori imaju dobre plate.
"Moguće da u nekim inspektoratima nedostaje određeni inspektor, ali suštinski problem nije broj inspektora nego neprimjenljiva zakonska regulativa. Probali smo ovo riješiti kroz izmjene 34 zakona koji sputavaju rad inspekcija. Uskoro to treba da razmatraju Vlada i Parlament FBiH", dodali su u federalnoj inspekciji.