Nedeljko Čubrilović, nosilac odborničke liste DNS-a za grad Banjaluka, kaže da gradu nedostaje urbanost koja grad čini gradom te da pojedini projekti već desetinama godina stoje i ne realizuju se.
"Banjaluka je jedini grad u BiH koji je po studijama iz sedamdesetih godina imao preduslove da postane milionski grad. Nažalost, tu priliku smo propustili i treba da spasemo ono što se spasiti može", kaže Čubrilović.
Kada je u pitanju razvoj privrede u Banjaluci, Čubrilović kaže da je stare sisteme kao što su "Čajavec", "Incel" i "Jelšingrad" teško nadomjestiti, ali da oživljava prerada drveta i metalska industrija, koja ima potencijal za razvoj.
NN: Koliko očekujete odborničkih mjesta u Skupštini grada?
ČUBRILOVIĆ: Spremili smo se da u Banjaluci udvostručimo svoj rezultat i na tribinama predstavljamo program za koji očekujemo podršku građana za šest odbornika. To je broj odbornika sa kojima bismo mogli da presudno utičemo na neke projekte, neke da stopiramo, neke da pokrenemo, što bi bilo jako važno za građane Banjaluke.
NN: I sa šest odbornika sami nećete moći uticati?
ČUBRILOVIĆ: Naravno da nećemo, ali to je procenat koji garantuje da se može. Očekujemo da će ova postojeća opcija ostati na vlasti u Banjaluci i da ćemo u saradnji sa koalicionim partnerima moći da to odrađujemo na najkvalitetniji način.
NN: Pojavile su se informacije da bi sa Socijalističkom partijom mogli napraviti postizbornu koaliciju?
ČUBRILOVIĆ: To je samo u domenu spekulacija. Nikakvih razgovora na tu temu nije bilo i mislim da nije vrijeme za potpisivanje sporazuma prije rezultata izbora. Sa tim smo zakasnili.
NN: Koji će biti prioriteti DNS-a ukoliko budete u mogućnosti da utičete na odluke?
ČUBRILOVIĆ: Banjaluka je jedini grad u BiH koji je po studijama iz sedamdesetih godina imao preduslove da postane milionski grad. Nažalost, tu priliku smo propustili i treba da spasemo ono što se spasiti može, prije svaga uticajem na urbanistička rješenja, stvaranje prostora za građane kako bi ona postala poželjna destinacija za sve one koji žele život na ovim prostorima. Drugačija rješenja u oblasti urbanizma, saobraćaja, komunalija. Banjaluka gubi i imidž koji je imala kao grad zelenila i sve su to stvari na kojima se može dosta uraditi.
NN: Šta je ono što najviše nedostaje Banjaluci?
ČUBRILOVIĆ: Urbanost koja grad čini gradom. U Banjaluci su neki projekti prisutni desetinama godina, ne realizuju se, prije svega kada je riječ o tramvajskom saobraćaju i uopšte o drugačijim saobraćajnim rješenjima, kružnim tokovima, jednosmjernim ulicama. Stambena rješenja, koja imaju gradske manire i sve to u ovom periodu nije na taj način odrađeno.
NN: Privreda Banjaluke je u lošem stanju. Može li se i na koji način ta slika popraviti?
ČUBRILOVIĆ: Prije rata više od 50 odsto zaposlenih bilo je u privredi, nažalost, status grada privrede je izgubljen i ostali smo bez sistema kao što su "Jelšingrad", "Čajavec", "Incel" i prerađivača voća i povrća po kojima je Banjaluka bila daleko poznata. Nadomjestiti te sisteme veoma je teško, ali oživljava prerada drveta i metalska industrija takođe ima potencijal. Razvijati pomenute industrije u srednje sisteme i na osnovu toga bi trebalo da rastu mala preduzeća. To je put i ka zapošljavanju i to bi bio paravac u kojem treba da se krećemo u četvorogodišnjem ili desetogodišnjem periodu.
NN: Koliko uopšte lokalna zajednica može uticati na zapošljavanje i oporavak tih sistema?
ČUBRILOVIĆ: Može mnogo. Država tu daje samo određene garancije i smjernice kako da bude rađeno, ali na građanima Banjaluke i lokalne zajednice je sva dalja inicijativa. Zakonski okvir je stvoren da mogu da dolaze strani investitori, da može da se radi na projektima po idejama domaćih ljudi i to je ono što država omogućava, a sve ostalo je stvar lokalne zajednice od određivanja uslova do davanja saglasnosti za dozvole, vrijeme kako se ne bi gubilo oko procedrua. Kada je riječ o obezbjeđivanju subvencija, Banjaluka je grad koji ima budžet da subvencionira i daje podsticaje kada je riječ o poljoprivredi. Jedan odsto od budžeta je 1,5 miliona na godišnjem nivou, a do sada smo izdvajali oko 300.000 KM. Pet puta veće izdvajanje sigurno bi moralo da da rezultate koji bi bili primjetni.
NN: DNS kampanju zasniva na decentralizaciji. Da li to podrazumijeva "dijeljenje" Banjaluke na opštine?
ČUBRILOVIĆ: Ne. Decentralizacija podrazumijeva da onoliko prava koliko građani ostvaruju u lokalnoj zajednici da toliko ovlaštenja i sredstava ima lokalna zajednica. Koliko obaveza toliko i obavještenja.