Poslije neuspjele privatizacije i pokretanja stečajnih postupaka u preduzećima, stanovnici Bratunca su se okrenuli poljoprivredi. Imajući u vidu kapacitete kojima raspolaže područje Bratunca, rukovodstvo opštine je, u okviru razvojnog plana, akcenat stavilo upravo na poljoprivredu koju vide kao izlaz iz trenutne ekonomske krize.
`Sve više ljudi okreće se uzgoju jagodičastog voća po kome Bratunac postaje prepoznatljiv u regionu, ali i šire`, istakao je načelnik opštine Bratunac Nedeljko Mlađenović.
NN: Pokretanjem stečajnih postupaka u bratunačkim firmama veliki broj ljudi ostao je bez posla. Trenutno se na evidenciji Biroa za zapošljavanje nalazi 2.977 nezaposlenih lica, koja aktivno traže zaposlenje. Postoji li mogućnost da se kroz određene djelatnosti smanji broj nezaposlenih i da se zaustavi odlazak ljudi iz Bratunca?
MLAĐENOVIĆ: Ove godine smo pokrenuli inicijativu da se iz budžeta opštine izdvoje određena sredstva kao stimulacija našim privrednicima da zapošljavaju mlade ljude sa evidencije Biroa. Na taj način posao je, za tri mjeseca koliko je trajao javni poziv, dobilo 41 lice do 32 godine starosti. Planiramo da kroz rebalans budžeta ponovo usmjerimo dodatna sredstva za taj projekat.
NN: Poljoprivreda je postala osnovna djelatnost kojom se bave stanovnici Bratunca. Trenutno se najviše proizvodi jagodičasto voće. Ima li planova da se otvore prerađivački kapaciteti koji će predstavljati bratunačke proizvođače u BiH i šire?
MLAĐENOVIĆ: Uzme li se u obzir da je Bratunac postao najveći proizvođač jagodičastog voća u BiH, naši planovi su da pored tri hladnjače, koje trenutno vrše otkup, izradimo prerađivačke kapacitete iz sredstava Vlade RS koja su planirana za razvoj istočnog dijela. Rezultat razvoja proizvodnje je Sajam `Dani maline`, koji je ove godine proširen i postao Sajam poljoprivrede, prehrambene industrije i turizma, obuhvatajući na taj način sve aktivnosti na ovom području. Pored toga, imamo veoma razvijen program proizvodnje mlijeka koji realizujemo preko UNDP-a u koji je uključeno oko 120 porodica, a dnevna proizvodnja mlijeka je oko 9.000. U toku godine planiramo proširenje projekta i očekujemo da dnevna proizvodnja mlijeka dostigne 10.000 litara. U naredne tri godine želimo tu proizvodnju proširiti na 20.000, čime bi se stvorile dobre osnove za pokretanje nekog prerađivačkog kapaciteta za preradu mlijeka.
NN: Putem programa Vlade RS za opštinu Srebrenica najavljena je obnova regionalnog puta Drinjača - Bratunac - Skelani. Takođe se priča o izgradnji novog mosta na Drini. Da li će ovi projekti doprinijeti razvoju opštine?
MLAĐENOVIĆ: Regionalni put i most, koji će povezivati Bratunac sa Ljubovijom, a samim tim i sa Srbijom, skratiće put za Beograd za oko 70 kilometara, a biće i najveći osnov za razvoj cjelokupne opštine i regije jer je usljed loših putnih komunikacija ovaj dio RS uvijek bio izolovan. Bratunac je bila jedna od najnerazvijenijih opština u prethodnoj BiH, a taj trend je zbog ratnih dejstava, kada je uništeno dvije trećine teritorije opštine, bio prisutan i kasnije. Uspjeli smo, uz pomoć sopstvenih kao i sredstava međunarodne organizacije i Vlade RS, da obnovimo oko 70 odsto stambenih objekata, a posebnu pažnju smo posvetili razvoju seoskih područja, tako da pored obnove postojeće gradimo i novu infrastrukturu.
NN: Još jedan od prisutnih problema je neriješen status izbjeglica i interno raseljenih osoba u alternativnim smještajima u Kravici, Bjelovcu, ali i u samom gradu u prostorijama stare škole.
MLAĐENOVIĆ: Problem je što se više od 300 lica na području opštine Bratunac nalazi u alternativnim smještajima. Jedan dio plaća opština, a veći dio Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica. Određen broj porodica je smješten u školama i montažnim objektima koji su iz kolektivnog prešli u alternativni smještaj, mada se uslovi u kojima ti ljudi žive nisu promijenili. Nemoguće je u kratkom periodu riješiti probleme tih porodica jer ima izbjeglica iz Federacije, koje ne mogu da se vrate svojim kućama. Živjeli su u manjim selima koja su udaljena od puteva, gdje sada ne postoji infrastruktura pa niko neće da obnavlja objekte na tim područjima.
NN: Kako će biti riješen taj problem?
MLAĐENOVIĆ: Za takve porodice moramo tražiti neka nova rješenja i pomoći izgradnju kuća na novim lokacijama. Do sada je najveći problem bio što međunarodne organizacije koje izdvajaju sredstva nisu prihvatale rekonstrukciju stambenih objekata mimo postojećih, starih temelja. Sada su sredstva međunarodnih organizacija sve više posvećena ekonomskom razvoju, jer je to mnogo veći prioritet od obnove.
Razvoj turizma
`Jedan od planova je i razvoj turizma i eksploatacija prirodnih resursa kojih ima dosta na ovom području. Nadamo se da ćemo i na taj način uspjeti obezbijediti nova radna mjesta, posebno za mlade`, kaže Mlađenović.