Franjo Komarica, banjalučki biskup, smatra da se opšte stanje u BiH iz godine u godinu poboljšava, ali da ipak ne postoji dovoljna jaka politička volja i razrađena strategija za povratak Hrvata koji se žele vratiti u svoj rodni kraj u BiH.
"Razni politički i državni predstavnici tijekom proteklih godina su me uvjeravali da nema političke volje niti ikakve razrađene strategije za povratak svih onih Hrvata koji se žele vratiti u svoj rodni kraj na prostoru BiH, posebno RS", ističe biskup Komarica.
NN: Mislite li da su katolički vjernici u BiH ove godine Uskrs dočekali u boljoj atmosferi nego prethodnih?
KOMARICA: To prvenstveno ovisi o svakom pojedinom vjerniku kako se duhovno pripremio kroz 40 dana korizmenog vremena koje prethodi Uskrsu. Što se tiče vanjske atmosfere koja nas sve okružuje, imam dojam da se ona, općenito uzevši, poboljšava iz godine u godinu, ako se ne uzmu u obzir pojedinačni ekscesi u ovom ili onom gradu i mjestu.
NN: Postoji li politička volja za rješavanje pitanja povratka Hrvata?
KOMARICA: Razni politički i državni predstavnici tijekom proteklih godina su me uvjeravali da nema političke volje niti ikakve razrađene strategije za povratak svih onih Hrvata koji se žele vratiti u svoj rodni kraj na prostoru BiH, posebno RS. Ogromna većina Hrvata, a slično je i s drugim našim susjedima, apolitična je. Očekuju od službenih političkih i državnih predstavnika da ih povedu, da im omoguće osnovne uvjete za siguran, čovjeka dostojan, život. Legitimno očekivanje, nažalost, najčešće je uzaludno. Tužno je gledati obespravljene i nemoćne ljude, prema kojima se politički i državni moćnici ponašaju kao prema nekim bezosjećajnim i beznačajnim brojkama. Još teže je čovjeku ako takvim obespravljenim, pa i prezrenim ljudima ne može pomoći kako bi htio i kako oni trebaju.
NN: Koliko Katolička crkva može da doprinese povratku Hrvata i koliko je učinila po tom pitanju do sada?
KOMARICA: Hrvati iz BiH kao i pripadnici druga dva naroda, koji su bili prisiljeni napustiti svoja rodna mjesta, doživjeli su nepravdu od strane političara, odnosno onih koje političari nisu spriječili da to učine. Katolička crkva je preko svojih službenih predstavnika, papa i biskupa, tijekom svih poratnih godina mnogo puta apelirala na političare da isprave nepravdu učinjenu svim obespravljenim ljudima, pa tako i Hrvatima. Ali ona nije kompetentna da prisili političare, koji se ne drže opće priznatih ljudskih prava, niti međunarodnog prava, nego primjenjuju pravo jačega. Što sve osobno nisam svih ovih godina, u stotinama razgovora s domaćim i međunarodnim političarima, poduzimao, da ih potaknem da budu humaniji i pomognu politički, sigurnosno i materijalno povratak i Hrvata! Najčešće su me dobronamjerno saslušali, uglavnom odobrili moje argumente, ali nisu, nažalost, učinili sve potrebno da stvore prijeko potrebne uvjete za mogući povratak i ostanak svih onih koji su se željeli vratiti. Kao članovi Crkve prosili smo na mnogim mjestima u inozemstvu materijalnu pomoć da obnovimo i izgradimo kuće i stanove za više tisuća povratnika, ne samo Hrvata, nego i Srba i Bošnjaka. Ali infrastrukturu nismo mogli izgraditi. Općinske vlasti redovito to nisu htjele učiniti.
NN: Često ponavljate da je povratak Hrvata u BiH slab, ističući da za to nema političke volje. Možda Hrvati ne žele da se vrate?
KOMARICA: Kad govorim o opstrukciji povratku Hrvata, ali i drugih, onda poglavito mislim na one mnogobrojne koji se žele vratiti, ali im se to konstantno ne omogućava. A to je zločin, jer se gazi jedno neupitno ljudsko pravo, pravo na njegov identitet, koji mu je upisan u osobnu iskaznicu kao mjesto njegova rođenja. A da normalan čovjek ne želi živjeti na svojoj očevini i da se ne želi vratiti u svoj rodni kraj, za to moraju postojati vrlo jaki razlozi, koje treba objektivno dijagnosticirati i onda otklanjati.
NN: Koji su osnovni problemi koji sprečavaju bolji povratak u BiH?
KOMARICA: Koliko je meni poznato, osnovni problemi su materijalne naravi, nepostojanje doma, infrastrukture, radnog mjesta i socijalne zbrinutosti. Hvala bogu da psihološke barijere nisu više primarne, iako ih još ima, a niti opća sigurnost za povratnike nije više upitna. Ima, nažalost, još nerijetko i pravnih opstrukcija prognanicima koji godinama traže povratak u svoje prisilno zamijenjene kuće ili stanove.
NN: Mislite li da je Vlada RS učinila značajan korak naprijed stvarajući uslove za povratak Hrvata u selo Liskovica, opština Mrkonjić Grad?
KOMARICA: To je prvi konkretni projekt Vlade RS za jedno hrvatsko selo. Bogu hvala. Obećala je dovesti struju ovog proljeća, a općina je popravila put. Trebat će i materijala za obnavljanje kuća i gospodarskih zgrada. Vlada RH je također spremna pomoći. Daj bože da bude i tu i drugdje više dobrih plodova.
NN: U okviru "Karitasovog" Centra za život i obitelj djeluje i Porodično savjetovalište. Jeste li zadovoljni njegovim radom i odzivom vjernika?
KOMARICA: Otvaranjem Obiteljskog savjetovališta ponuđena je organizirana psihološka i edukativna pomoć svim ljudima u poteškoćama i problemima. U većini slučajeva osobe koje dolaze u Savjetovalište prožete su određenom dozom straha, stida ili nepovjerenja. To ostavlja dojam da ljudi u našoj sredini još nisu navikli na ovaj vid dragocjene pomoći, koji se odavno primjenjuje u drugim državama. Korisnici usluga Savjetovališta su i roditelji socijalno ugrožene djece. Djelatnici Savjetovališta posjećuju mnoge starije, osamljene osobe, a provode i cijeli niz preventivnih i socijalnih programa našeg "Karitasa".
"Novi smrtni grijehovi"
NN: Kakvo je Vaše mišljenje o navodnom proglašavanju sedam novih smrtnih grijehova?
KOMARICA: Mislim da mediji i u ovom slučaju čine nepodopštine, vjerojatno zbog zarade. Vatikan je zapravo samo upozorio na suvremene prestupke ljudi protiv Boga i protiv čovjeka, na primjer na području bioetike, droge, socijalne pravde, ekologije. Svaki normalan i human čovjek može se radovati da se Crkva bavi i s tim suvremenim problemima. Mediji su totalno izokrenuli stvari i raspisali se o "smrtnim grijesima".
Ljudi u BiH žele zajednički život
U BiH ljudi, ipak, žele da žive zajedno, a to se najbolje očituje kroz projekte katoličke zajednice vezane za školstvo, izjavio je Franjo Komarica, banjalučki biskup.
"Očiti primjer za to su projekti školskih centara, 'Škola za Evropu', koji bude jednako interesovanje kod sva tri naroda", kazao je Komarica tokom susreta sa delegacijom njemačkog parlamenta.
Rajner Štiner, iz delegacije njemačkog parlamenta, kazao je da je stekao utisak da je u BiH još prisutna duboka podijeljenost.
"Utisak koji moramo ponijeti nažalost je taj da se u ovoj zemlji još premalo misli na zajedništvo, na cjelovitost, a mnogo više se radi o tome da se optimiraju vlastiti interesi kako u entitetima, tako vezano za vlastitu narodnost, odnosno vlastiti narod", kazao je Štiner.